Od uvođenja eura u Hrvatskoj se vide brojni pozitivni učinci kao što su povijesno visok kreditni rejting i pojačan interes investitora, te se očekuje nastavak pozitivnih trendova, ocjena je s konferencije 24 sata "180 dana s eurom - hrvatsko gospodarstvo u eurozoni".

Ta konferencija u utorak je okupila mnoge stručnjake iz raznih institucija i gospodarstva, među kojima i guvernera HNB-a Borisa Vujčića koji je naglasio da su se efekti uvođenje eura počeli osjećati i prije 1. siječnja.

Euro je olakšao Hrvatskoj nošenje s krizama - od pandemijske, one zbog rata u Ukrajini i inflacijske - donijevši stabilnost tečaja odnosno smanjenje ili i nestanek valutnog rizika, kao i smanjene kamata i nižu inflaciju nego u zemljama izvan eurozone, rekao je Vujčić.

Kaže da je 1. siječnja cijeli dan očekivao da ga netko nazove i kaže da nešto ne funkcionira, na bankomatima ili drugdje, no to se, kazao je, nije dogodilo.

Hrvatska je prema njegovim riječima u eurozonu ušla na teži način nego neke druge zemlje, jer su pravila postrožena, a trebalo je riješiti i makroekonomske neravnoteže, provesti specifične reformske mjere, ući u bankovnu uniju i drugo.

"Sve je na kraju prošlo uspješno i tome smo pridonijeli svi: od države, banaka, HNB-a, privatnog sektora, do građana, koji su već prošlog ljeta na poziv HNB-a počeli donositi gotovinu u banke. Tako je od kolovoza do kraja prosinca prošle godine smanjena gotovina u optjecaju s 35 na 15 milijardi kuna što je olakšalo konverziju, a krajem godine kupljeno je i oko 900 tisuća početnih paketa kovanica eura", rekao je guverner HNB-a.

Iznio je i da je do sada prikupljeno 700 milijuna komada kovanica kuna, a očekuje da će biti povučeno još oko 400 milijuna.

Već iduće godine u A rejting?

Osvrnuvši se na hrvatski kreditni rejting, Vujčić je poručio kako vjeruje da bi Hrvatska već iduće godine mogla dostići A rejting, a to utječe i na kamatne stope koje su za kredite stanovništvu i sada niže od zemalja izvan eurozone, a za poduzeća i nešto malo niže od prosjeka EU-a, odnosno četiri naspram oko 4,5 posto.

To je moguće, objasnio je, zbog velike bankarske likvidnosti u Hrvatskoj, koja ima i nižu stopu inflacije nego zemlje izvan eurozone.

"Svi ti pozitivni trendovi utjecali su da HNB revidira prognozu rasta BDP-a za 2023., za duplo, sa 1,5 na 2,9 posto, uz očekivanje daljnjeg smanjenja inflacije koja bi u iduće godine trebala doći do blizu tri odnosno dva posto", rekao je Vujčić.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Damir Zoričić također je ocijenio da je uvođenje eura Hrvatskoj donijelo mnoge prednosti, podsjetivši da Vlada za ovu godinu očekuju rast BDP-a od 2,2 posto.

"Za sada je to tako, vidjet ćemo hoće li se to revidirati, ali važno je da se hrvatsko gospodarstvo oporavlja i raste, što je pokazala i 2022. kada je rast BDP-a bio 6,2 posto i to je donijelo novi visoki rejting. Uspješno smo plasirali i narodne obveznice, a očekujemo i da se inflacija do kraja godine spusti na oko 6,6 posto", rekao je Zoričić.

Na konferenciji se dosta govorilo i o rastu konkurentnosti zbog eura, ali i tržištu rada i nedostatku radne snage te su se sudionici manje-više složili oko najavljenog porasta plaća u javnom sektoru, što je guverner Vujčić komentirao dobrim, ali i da se sada prvi puta događa, ne samo u Hrvatskoj, da plaće prije i više diže privatni od javnog sektora.

Rast plaća važnim smatraju i analitičari tj. glavni ekonomisti HUP-a Hrvoje Stojić i HGK Goran Šaravanja, koji u svemu vide dodatnu priliku za turizam, ali i ukupno industriju zbog niskih kamatnih stopa i većeg zanimanja investitora.

Stojić smatra da bi poticaj reformama dalo i članstvo u OECD-u.

Posebni savjetnik Predsjednika RH za ekonomiju Velibor Mačkić uvođenje eura smatra dobrim potezom koji je donio mnoge prednosti, ali je izdvojio tržište finalnih dobara i usluga kao najmanje efikasno te se nada da će se i to poboljšati.

Smatra i da treba smanjivati cijene, trošarine i PDV, ali i imati mjere za povećanje dohotka.