Oštro ćemo se suprotstaviti Vladinoj najavi da poveća izdvajanja za drugi mirovinski stup sa pet na sedam posto, poručio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel odgovorivši tako nedavnim najavama ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.

Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Zagrebu istaknuto je kako je sadašnji mirovinski sustav postavljen po zamisli Svjetske banke, a sama Svjetska banka danas polako olabavljuje te principe.

„Međutim, hrvatska Vlada ne odustaje od tih principa. Najavljenim povećanjem izdvajanja povećao bi se tranzicijski trošak, koji ionako već iznosi 1,6 posto BDP-a", kazao je Novosel. Dodaje kako ostale bivše komunističke države smanjuju izdvajanja, a upravo je visina tranzicijskog troška bila razlog zašto određen broj država nije ni počeo takvu mirovinsku reformu, poput Češke i Slovenije. Kako se moglo čuti, povećanje tranzicijskog troška u konačnici znači dugoročan fiskalni teret za državu.

Poziv na otpor

„Lanjski prinos triju od četiri obvezna mirovinska fonda bio je negativan, a samo taj jedan koji je uspio ostvariti pozitivan rezultat zabilježio je toliko mali prinos da ga je pojela godišnja inflacija", naglasio je Novosel.

Prema njegovu mišljenju, prinosi individualizirane štednje u drugom mirovinskom stupu vrlo su neizvjesni, a jedino što je u toj priči izvjesno jesu profiti financijske industrije. „Pozivamo na otpor najavi povećanja izdvajanja, a posebno pozivamo akademsku zajednicu koja nije na platnom spisku financijske industrije", rezolutan je Novosel. Na kasnije pitanje što je mislio pod „otporom", Novosel je pojasnio kako će se sindikati aktivno uključiti u raspravu o reformi mirovinskog sustava koju je najavila Vlada. „Put kojim je Vlada krenula nije dobar. Ako Vlada ostane dosljedna, argumentirano ćemo im se suprotstaviti", tvrdi Novosel.

Predstavnici obveznih mirovinskih fondova kazali su kako ne žele raspravljati preko medija sa sindikatima. Ipak, u neslužbenom razgovoru kažu da sindikalni prigovori ne stoje. „Nema puta natrag. Nije točno da će se tranzicijski trošak povećati jer bi, kako sam shvatio, povećanje izdvajanja ići će kroz smanjenje zdravstvenog doprinosa. Točno je da tržište fluktuira, ali ulaganja se oplođuju kroz 30 do 35 godina, a ne kroz godinu dana. Baš zato što tržište fluktuira predlažemo uvođenje potportfelja, dinamičnijeg za mlađe osiguranike i konzervativnijeg za one starije", kazao ma je jedan predstavnik fondovske industrije.

Postoji li alternativa?

„Alternativu nemamo. Pogledajte gdje je sada Mađarska, ukinuli su drugi stup i sada ne znaju od kuda će ljudima koji su tamo štedjeli isplatiti mirovine u budućnosti", dodaje naš izvor.

Prema mišljenju Jagode Milidrag Šmit, SSSH-ove savjetnice za socijalnu politiku, valja imati na umu da je Hrvatska u Ustavu definirana kao socijalna država, a sama činjenica da postoji drugi obvezni mirovinski stup mijenja odnose u prvom stupu. „Potpuno je neprihvatljivo mirovine prepustiti tržištu kapitala koje stalno fluktuira. Financijska industrija krasno si je pripremila da može poslovati s minusom pa je zajamčeni prinos tako postao negativan", kaže Milidrag Šmit i dodaje da će budući umirovljenici „dobivati crkavicu".

Navela je i kako se cijelo vrijeme ponavljaju besmislice u vezi s drugim stupom. „Tvrdi se kako se u drugom stupu prikuplja vlastita imovina svakog osiguranika. To nije točno, imate samo obračunsku jedinicu o čijoj vrijednosti ne odlučujete vi. Osim toga, što je dulja očekivana dob doživljenja nakon umirovljenja, to vam je niža mirovina. A smrt je vrlo individualna stvar", tvrdi Jagoda Milidrag.

Cijeli koncept drugog mirovinskog stupa u osnovi je postavljen na ideološkim temeljima, smatra Milidrag Šmit, a temeljni razlog zašto su sindikati protiv jest što država treba štititi interes pojedinca, a ne financijskog sektora. „Ovaj sustav nepovoljan je za interese pojedinca", mišljenje je SSSH-ove savjetnice. Međutim, trenutačno nepovoljan hrvatski omjer od jednog umirovljenika na 1,23 zaposlena nije samo posljedica ekonomskih razloga, već i političkih. „Ubili smo proizvodni sektor koji osigurava masovnije zapošljavanje. Sada jaučemo da je omjer 1:1,23 neodrživ, a zanemarujemo činjenicu da je masovni priljev novih umirovljenika uzrokovan i političkim razlozima", kaže Milidrag Šmit, dodajući da u programima Kukuriku vlade ne vidi ojačavanje proizvodnog sektora.

Po mjeri sindikata

Na pitanje novinara kako bi onda trebao izgledati mirovinski sustav po mjeri sindikata, Jagoda Milidrag Šmit kaže kako je na to pitanje vrlo teško odgovoriti. „To je izazov 21. stoljeća, čak veći od izazova u 19. stoljeću kada se u Europi uvodio mirovinski sustav. Trebala bi to biti neka kombinacija poreza i doprinosa, a čak i u slučaju nezaposlenosti država bi trebala pojedincu uplatiti neki iznos u mirovinski stup. Mirovina nije pravo stečeno radom. Svatko mora imati pravo na skroman, ali dostojanstven život u mirovini", smatra Milidrag Šmit. Kako je dodala, buduće generacije očekuju atipični poslovi, s vrlo malo sigurnosti, a veći dio svog radnog vijeka nove će generacije provesti tražeći posao, a ne radeći.

Mladen Novosel tu je naveo primjer Belgije, gdje je uvjet za punu mirovinu 45 godina radnog staža. „Međutim, u radni staž ulazi i razdoblje kada je osoba bila nezaposlena jer je unatoč tome radno aktivna. Prosječna mirovina u Belgiji je 1000 eura", tvrdi Novosel.