Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.

Plenković je to istaknuo na konferenciji za medije u Banskim dvorima, na kojoj je zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a uz nazočnost ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića i guvernera HNB-a Borisa Vujčića, predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Prijedlog zakona danas je upućen u javno savjetovanje, a prema predstavljenom planu, konačni prijedlog bi trebao biti upućen na drugo čitanje u Hrvatski sabor u drugoj polovici travnja.

Plenković je istaknuo da su glavni principi zakona uređenje pravnog okvira, zamjena gotovog novca, opskrba eurom svih subjekata, konverzija kredita i depozita, a vrlo važan aspekt zakona je i zaštita potrošača, posebice u smislu zaštite od neopravdanog podizanja cijena.

U kontekstu potonjeg, Plenković je istaknuo da je plan da od 5. rujna ove godine cijene budu istaknute dualno, i u kunama i eurima, kako bi proces senzibiliziranja građana i gospodarstva na euro krenuo i prije no što se euro uvede, a za što je ciljani datum 1. siječnja 2023. godine.

Dualno iskazivanje cijena bi se trebalo protegnuti i na cijelu iduću godinu, tako da bi cijene i tijekom 2023. također trebale biti istaknute u obje valute. Dakle, sveukupno 16 mjeseci, napomenuo je Plenković, apostrofirajući da bi na današnji dan iduće godine jedino platno sredstvo u Hrvatskoj trebao biti euro.

Istaknuo je da tijekom cijele 2023. građani neće imati trošak prilikom zamjene gotovog novca kune u euro, a to će moći činiti u bankama, Hrvatskoj pošti i Fini. Također, i nakon isteka tog roka, dakle neograničeno, građani će moći u HNB-u besplatno mijenjati novčanice kune za euro.

Plenković je pozvao građane da već sada gotov novac koji imaju kod sebe polažu na račune u banke, čime bi automatizmom izvršili konverziju tog novca.

Poručio je da je cilj da prilagodba uvođenju nove valute ide nesmetano i da omogući učinkovito funkcioniranje gospodarstva, a da se i ono i građani na vrijeme informiraju, a da očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, 1. siječnja 2023. godine, bude obavljen na korektan i pravilan način.

Podsjetio je i da će Vlada u sklopu svojih zakonodavnih aktivnosti ove godine Saboru uputiti više od 70 prijedloga koji se odnose na uskladbu i pripremu za uvođenje eura, što uključuje i tehničku, to jest fizičku zamjenu kune eurom.

Šengenski prostor i eurozona jedine preostale dublje integracije

Predsjednik Vlade iznova je apostrofirao da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će u mjesecima pred nama biti donijete odluke.

Podsjetio je i na sve dosad učinjeno po pitanju uvođenja eura, a i ponovio razloge zašto Hrvatska želi pristupiti eurozoni. Naime, kako je rekao, hrvatska ekonomija je visoko euroizirana, što znači i da 70 posto prihoda u turizmu dolazi od građana europodoručja, na države članice tog područja odnosi se i 60 posto robne razmjene, a također, 70 posto oročene štednje u Hrvatskoj je u euru ili vezano za euro, kao i gotovo 60 posto kredita građana i poduzeća.

Istaknuo je da je cilj ulaska u eurozonu uključen u aktivnosti države još od prije 20-ak godina.

"Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija je procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća", ustvrdio je Plenković, koji je najavio i da će se u četvrtak prije sjednice Vlade održati sjednica Vijeća za euro.