Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo pogoršana su i u rujnu ali je aktualno stanje ocijenjeno znatno boljim nego u kolovozu, uz najizrazitije poboljšanje među zemljama srednje i istočne Europe, pokazalo je u četvrtak istraživanje njemačkog instituta ZEW i austrijskog Erste Banka.

Indeks koji mjeri očekivanja stručnjaka na financijskim tržištima za hrvatsko gospodarstvo u idućih šest mjeseci smanjio se u rujnu za 7,8 bodova, na 28,5 bodova. To je njegov treći uzastopni mjesečni pad, nakon što je u lipnju dosegnuo najvišu razinu u gotovo šest godina, od 58,3 boda.

Pozitivna vrijednost indeksa pokazuje da i dalje prevladavaju optimistična očekivanja.

Optimizam je prigušen za sve zemlje u regiji srednje i istočne Europe, koja u istraživanju uz Hrvatsku obuhvaća još Češku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Tursku. Najviše je potonuo indeks koji mjeri očekivanja za mađarsko gospodarstvo, za 32,4 boda. Slijedi Slovačka s padom indeksa za 28,3 boda, te Češka, čiji je indeks potonuo 25 bodova.

Indeks koji mjeri očekivanja za regiju u cjelini smanjio se za 11,4 boda, na 7,6 bodova.

Ocjena aktualnog stanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana je pak najviše među zemljama u regiji u odnosu na prošli mjesec, uz skok odgovarajućeg indeksa za 24,1 bod, na minus 25,9 bodova. Negativna vrijednost indeksa znači da još uvijek prevladavaju negativne ocjene.

Stručnjaci su poboljšali ocjene još za rumunjsko, češko i slovačko gospodarstvo, uz rast odgovarajućih indeksa za 9,2 odnosno 8,3 i 4,7 bodova.

Najviše je u odnosu na prethodni mjesec pogoršana ocjena stanja u turskom gospodarstvu, čiji je indeks potonuo 15,4 boda.

Stanje u regiji u cjelini ocijenjeno je nešto boljim nego u kolovozu, pa je indeks porastao za 4,8 bodova, pri čemu su pozitivne i negativne ocjene gotovo uravnotežene.