Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu tek su neznatno poboljšana u lipnju, uz val pesimizma u maloprodaji i u građevinskom sektoru i optimističnije potrošače, pokazalo je u petak mjesečno istraživanje Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u lipnju za 0,3 boda u odnosu na revidiranu vrijednost u svibnju i iznosio je 104,6 bodova.

Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu prigušeno je tako na početku ljeta budući da je u svibnju njegova vrijednost bila porasla za 0,8 bodova.

Menadžeri maloprodajnih tvrtki pokazali su u lipnju pojačani pesimizam, uz pad vrijednosti indeksa za 5,1 bod. Predviđaju lošije poslovanje u idućim mjesecima i planiraju znatno smanjiti narudžbe.

Osjetno je pogoršano i raspoloženje u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao za 3,7 bodova, odražavajući ocjene menadžera o znatno slabijem trendu aktivnosti.

I uslužni sektor signalizirao je pogoršanje, uz pad indeksa za 2,4 boda i osjetno lošije prognoze menadžera o potražnji tokom ljetnih mjeseci.

Suzdržaniji su i poslovni čelnici u industriji čiji je indeks pao za 0,7 bodova. Menadžeri očekuju slabiju proizvodnju u idućim mjesecima, uz smanjene knjige narudžbi.

Potrošači su pak pokazali optimizam, iskazan u rastu vrijednosti indeksa za 2,1 bod. Financijska situacija kućanstava osjetno je poboljšana u proteklih 12 mjeseci, pokazala je anketa EK, i građani trenutno više kupuju robu veće vrijednosti.

Poslovni čelnici u hrvatskom gospodarstvu u cjelini planiraju pak stati na kočnicu u zapošljavanju, prema padu indeksa EEI za čak 10,8 bodova u odnosu na svibanj. Neizvjesnost u poslovanju po njihovoj je ocjeni znatno izraženija, uz rast indeksa EUI za 2,1 bod.

Pesimistična europska industrija

Očekivanja na razini eurozone i EU-a osjetno su pak pogoršana u lipnju, uz pad indeksa ESI za 0,8 bodova odnosno za jedan bod.

Najveće pogoršanje zabilježeno je u industriji, a pesimizam su pokazali i poslovni čelnici u maloprodaji, ali u manjoj mjeri, primjećuje Komisija.

Očekivanja u uslužnom sektoru i među potrošačima bila su, više-manje, nepromijenjena.

Građevinski sektor pokazao je pak pojačani optimizam, pokazalo je istraživanje.

Menadžeri na oba područja očekuju isti tempo zapošljavanja kao i u svibnju, uz vrijednost indeksa ispod dugoročnog prosjeka, i osjetno ublaženu neizvjesnost u poslovanju.

Među vodećim gospodarstvima eurozone najveći pad indeksa bilježila je Francuska, za 3,4 boda. Izrazitije pogoršanje bilježila je i Španjolska, prema padu indeksa za 1,4 boda, a slijedi Njemačka s padom njegove vrijednosti za 0,8 bodova.

U Italiji očekivanja su bila više-manje stabilna.

U skupini velikih gospodarstava izvan zone primjene zajedničke europske valute Poljska je bilježila zamjetno poboljšanje, uz rast ESI-ja za jedan bod u odnosu na svibanj.