U Zakon o radu ulazi part time zapošljavanje (skraćeno radno vrijeme), zapošljavanje umirovljenika, rad od kuće i promjene u zapošljavanju na određeno vrijeme, piše Jutarnji list.

Fleksibilizacija zapošljavanja i otpuštanja - za što se zalažu poslodavci - zasad, nije u planu. U Banskim dvorima, naime, smatraju kako fleksibilizacija nije potrebna te kao krunski argument svojoj tezi iznose podatke o otpuštanjima i zatvorenim radnim mjestima posljednjih godina.

"Ne može biti fleksibilnije od toga da poslodavac, prema potrebi, unajmi radnika na samo jedan dan. S druge strane, tim zahvatom, omogućeno je da radnik za svoj posao, osim plaće, odnosno dnevnice, dobije i plaćene doprinose. Svatko dobiva svoje i mislim da je to dobar način suzbijanja rada na crno. No, model koji smo uveli morat ćemo pratiti i analizirati. Postoji mogućnost da se s poljoprivrede on proširi na još neke djelatnosti: primjerice, na dostavljače, čistače, određene vrste sezonskih i povremenih poslova" izjavio je sugovornik blizak Vladi za Jutarnji.

Prema zasad neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja, i to tako da poslodavac koji zaposli radnika na, primjerice, četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnoga vremena. Radnici koji će biti zaposleni na pola radnog vremena, trećinu ili četvrtinu, imat će mogućnost "prikupljanja satnice", odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali, i ništa manje bitno dobivali uplate doprinosa, kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednoga poslodavca. To znači da bi četiri manje tvrtke mogle bi zaposliti, primjerice, jednu čistačicu, i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.Još jedna novost je ideja Vlade da se u novom Zakonu o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme. Na taj način žele spriječiti da se radnike na određeno vrijeme, kao što je danas slučaj, nakon dvije godine produživanja ugovora otpušta na jedan mjesec, a nakon toga ih se opet zapošljava na određeno vrijeme.