Novi paket vladinih mjera fiskalne intervencije prije svega je političke, a puno manje ekonomsko-političke prirode, ocijenio je u utorak za Hinu ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Vodoravne ili linearne intervencije vlade u ekonomske procese mogu kod ekonomskih aktera, kućanstava i poduzeća, trenutno ublažiti osjećaj pritiska inflacije. Međutim, one nemaju dugoročne, odnosno strukturne učinke na poboljšavanje ekonomske učinkovitosti, povećavanje produktivnosti i rast ukupnog blagostanja", kazao je Novotny.

Prema prevladavajućem stavu ekonomista utemeljenom na brojnim empirijskim istraživanjima, vladine intervencije u tržišne odnose ne samo da ne mogu zaustaviti inflaciju već stvaraju nove neravnoteže koje će biti teško ispraviti u budućnosti i koje postaju prepreka ubrzanom ekonomskom razvitku, naveo je.

Napominje kako je ekonomsko okruženje vrlo je kompleksno, a globalna ekonomija, pa tako i ekonomsko okruženje u EU-u prolazi kroz tektonske promjene na koje se akteri moraju prilagoditi.

To se, kaže, prije svega odnosi na energetsku tranziciju i povećavanje energetske učinkovitosti kako bi se uz manji potrošak energije ubrzavalo stvaranje nove vrijednosti te stvaranje novih ekonomskih modela koji će u okruženju "destruptivnih tehnologija" omogućilo Europi nastavak ekonomskog rasta.

Vrijeme niskih stopa inflacije je iza nas

Novotny ističe i kako je vrijeme vrlo niskih stopa inflacije iza nas te kako aktualna inflacija nije kratkotrajni fenomen koji će trajati nekoliko godina.

"Moramo se naviknuti živjeti s inflacijom kao strukturnim problemom, protiv kojeg se možemo boriti samo strukturnim promjenama i povećavanjem produktivnosti svih faktora proizvodnje nove vrijednosti", kazao je Novotny.

Napominje kako monetarne politike imaju ograničene antiinflacijske dosege.

Naglo smanjivanje ponude novca bi zasigurno zaustavilo inflaciju, ali bi društvene štete mogle biti daleko veće od koristi, kazao je Novotny napominjući kako se zbog toga ne može očekivati radikalno povećavanje kamatnih stopa i smanjivanje količine novca u ekonomiji.

S druge strane, ekspanzivne fiskalne politike, kakve sada vidimo na djelu u većini zemalja EU pa tako i Hrvatskoj, imaju suprotan smjer i mogu samo utjecati na ubrzavanje inflacije.

"Dakle, pojednostavljene vladine politike u obliku jačanja proračunskih transfera ili intervencija u relativne cijene donose u kratkom roku samo političke koristi. Povećavanje dohodaka kućanstava kroz fiskalne transfere će povećati domaću potražnju, koja će uz ograničenu ponudu utjecati na rast cijena", istaknuo je.

Mišljenja je i kako Vladine intervencije ne mogu trajati beskonačno te da jednom moraju prestati i tada će, kaže, novostvorene neravnoteže i susprezanje cijena praktično eksplodirati.

Vladine politike se, kazao je Novotny, moraju usredotočiti na ublažavanje položaja najugroženijih segmenata društva, što horizontalne mjere ne čine.

U tom bi smislu Vlada morala istovremeno pripremati i objaviti paket dubokih strukturnih promjena koje će na dugi rok imati pozitivne učinke na rast gospodarstava i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta.

"Promjene se moraju odnositi na konačno oblikovanje poreznog sustava koji bi se približio poreznim sustavima susjednim zemalja članica europodručja, dubokim promjenama u socijalnom sektoru te stvaranja povoljnog okruženja za privlačenje direktnih stranih ulaganja", istaknuo je Novotny.

Premijer Andrej Plenković predstavio je u ponedjeljak paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu, vrijedan 1,7 milijardi eura, koji sadrži tri glavne stavke - ublažavanje rasta cijena energije, ublažavanje inflatornih pritisaka, te posebne potpore i poticaje.

Tako će se nastaviti s reguliranjem cijene plina na godišnjoj razini, a cijene električne energije u idućih šest mjeseci - od 1. travnja do 30. rujna, pod istim uvjetima kao do sada. Također se nastavlja subvencioniranje cijene naftnih derivata, izjavio je Plenković nakon sastanaka koje je održao s partnerima.

Osigurat će se potpora umirovljenicima s mirovinom do 610 eura, onima koji primaju dječji doplatak, nezaposlenima, braniteljima, onima koji su pogođenim potresom, ribarima, prijevoznicima i nizu drugih djelatnosti, a predviđena su sredstava za ulaganja u energetsku učinkovitost.