Duboka kriza koja pogađa globalno gospodarstvo razlikuje se od svih dosadašnjih po svojoj složenosti, dosegu, ali i golemim intervencijama vlada kojima je nastoje ublažiti, a posljednja u nizu koja se odlučila na dodatnu intervenciju je njemačka vlada.
Osam mjeseci prije izbora konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel i njihovi koalicijski partneri socijaldemokrati dogovorili su novu pomoć najvećem europskom gospodarstvu, koje prolazi kroz najtežu krizu od Drugoga svjetskog rata.

Drugi paket stimulativnih gospodarskih mjera vrijedan je 50 milijardi eura, a uključuje ulaganja, porezne olakšice i podršku kompanijama. Prvi paket bio je vrijedan 31 milijardu eura.

"To je najveći paket mjera koji je Njemačka ikad vidjela", izjavio je ministar financija Peer Steinbrück za njemačku TV postaju WDR.

Središnja točka novog paketa njemačkih mjera je ulaganje 14 milijardi eura u infrastrukturu i obrazovanje, što bi trebalo sačuvati radna mjesta.

Za pomoć automobilskoj industriji, u kojoj se procjenjuje da radi svaki 5. zaposlenik u Njemačkoj, namijenjeno je 1,5 milijardi eura. Među ostalim, tu je uključen i poticaj od 2.500 eura za kupnju svakog novog vozila.

Dogovorene su i porezne olakšice kućanstvima, koje bi trebale ove godine dosegnuti 2,9, a iduće 6,05 milijardi eura.

I mnoge druge europske zemlje pokreću svoje programe pomoći posustalim gospodarstvima. Britanija je u studenome lani najavila 20 milijardi funti vrijedan paket gospodarskih mjera, a jučer je objavila i da će uložiti pola milijarde funti u suzbijanje dugoročne nezaposlenosti.

Francuska je, pak, objavila kako bi mogla odobriti još novca za pomoć gospodarstvu, povrh već odobrenih 26 milijardi eura.

Dosad najkompleksnija kriza

Paul Volcker, bivši predsjednik američkog Feda i ključni gospodarski savjetnik novog predsjednika Baracka Obame, smatra da se financijska kriza koja je gurnula SAD u recesiju razlikuje po svojoj kompleksnosti i dosegu od svih ranijih.

Volcker kaže da ne zna koliko će trajati aktualni gospodarski problemi, no vlasti bi ih trebale iskoristiti kao priliku za ponovnu izgradnju Nova borba protiv dosad najkompleksnije krize financijskog sustava na stabilnijim temeljima.

"I dosad je bilo kriza, no ova kriza je drugačija. Razlikuje se po svojoj velikoj kompleksnosti i zasigurno se razlikuje od ostalih prema golemoj intervenciji vlade. Također, njezin je doseg globalniji od bilo koje ranije krize", kaže Volcker.

Ističe kako američko gospodarstvo i tržišta sada osjećaju negativne efekte jednog od najvećih mjehura u povijesti. Kako je napomenuo, on je započeo s uzletom cijena dionica tijekom 1980-ih i 1990-ih, a zatim i cijena na tržištu nekretnina, koji je svoj klimaks imao u ovom desetljeću.

"Zbrojimo li sve to, uopće nema sumnjam da je riječ o najvećem skoku vrijednosti imovine, najvećem uzletu u cijeloj ljudskoj povijesti", kaže Volcker, kojeg iznimno cijene zbog njegove uloge na čelu Feda u razdoblju od 1979. do 1987. godine.

Tada je pomogao zaustavljanju razorne inflatorne spirale podigavši kamatne stope do nezabilježenih razina. Jest da je to rezultiralo recesijom u razdoblju od 1981. do 1982. godine, koja je stvorila najveću nezaposlenost od Velike depresije, no time su bili postavljeni temelji za budući rast.

Volcker napominje da i napori na ponovnoj izgradnji financijskog sustava neće biti brzo završeni, te da nova zakonska regulativa vjerojatno neće biti usvojena ove, već 2010. godine.

U međuvremenu, na globalnim burzama prevladava negativni trend, jer ulagači strahuju da bi velike kompanije mogle izvijestiti o slabim poslovnim rezultatima u zadnjem lanjskom tromjesečju uslijed intenziviranja krize.

MSCI indeks svjetskih dionica jutros je potonuo 1,5 posto, nastavivši negativni trend peti dan uzastopno.

Trnovita godina za IT industriju

A tehnološke kompanije očekuju vrlo trnovitu 2009. godinu. Prema izvješću tvrtke za istraživanje informatičko tehnoloških (IT) tržišta Forrester Research, vlade i kompanije diljem svijeta ove godine planiraju smanjiti svoju potrošnju na računala, softvere, komunikacijske proizvode i savjetodavne usluge za tri posto.

To bi bio prvi pad potrošnje na IT od 2002., kada je bila smanjena šest posto.

Kao razloge sumornih ovogodišnjih predviđanja u Forrestu navode recesiju, jačanje dolara te nastavljeni pad potražnje servera. Neki dijelovi tog tržišta, trebali bi stagnirati. Tako u Forrestu predviđaju da će prodaja softvera ove godine biti na razini lanjskih 380 milijardi dolara.

Ipak, ne očekuje se da će usporavanje potrošnje na IT trajati dugo - već iduće godine u Forrestu predviđaju skok te potrošnje u svijetu i do devet posto.