Njemačko gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o Kini u opskrbi nizom proizvoda i sirovina, unatoč nastojanjima da se okrene drugim tržištima, pokazalo je u utorak istraživanje ekonomskog instituta DIW.

Njemački uvoz iz Kine smanjio se u 2023. godini gotovo za petinu, ali udio grupe proizvoda koji čine više od polovine uvoza, uključujući kemikalije, računala i solarne ćelije, gotovo je nepromijenjen, utvrdio je Njemački ekonomski institut.

Ovisnost o uvozu nekih kategorija proizvoda, poput lijekova i rijetkih minerala, poput skandija i itrija, čak se povećala.

"Zato se još ne vide naznake jasnog strukturnog smanjenja rizika, definiranog kao kontinuirani trend u smjeru značajnog pada uvoza", zaključak je istraživanja.

Otprilike 70 skupina proizvoda uklonjeno je s popisa robe koju je Njemačka uglavnom nabavljala u Kini, ali zamijenile su ih druge skupine pa je ukupna brojka tek neznatno niža nego u 2022., kliznuvši s 213 na 200 skupine proizvoda.

Studija je objavljena uoči ovotjednog putovanja kancelara Olafa Scholza u Kinu. Pratit će ga predstavnici kompanija koje traže pravedniji pristup kineskom tržištu. Europa istodobno strahuje od vala jeftinog kineskog uvoza.

Scholz će sa sobom povesti izvršne direktore Siemensa i Mercedesa i skupinu ministara, potvrđujući kontinuirano važnu ulogu kineskog tržišta za njemačke gospodarstvenike.

To je prvo Scholzovo putovanje u Kinu od prošlogodišnjeg usvajanja strategije koja predviđa "smanjenje rizika" kroz smanjenu ekonomsku izloženost drugom po veličini svjetskom gospodarstvu, ali bez konkretnih mjera i obvezujućih ciljeva, primjećuje Reuters.