Ruski rat u Ukrajini mogao bi prepoloviti stopu rasta njemačkog gospodarstva u ovoj godini, pokazuju procjene vodećih ekonomskih instituta.

Institut za svjetsko gospodarstvo (IfW) iz Kiela snizio je prognozu rasta njemačkog bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini sa četiri na 2,1 posto.

Inflacija bi pak trebala ojačati na 5,8 posto, procjenjuju u izvješću objavljenom u četvrtak.

I drugi instituti snizili su prognoze, iako manje dramatično, a svi se slažu da će sukob prekinuti oporavak njemačkog gospodarstva od krize koju je izazvao covid 19.

Institut za ekonomska istraživanja u Halleu (IWH) snizio je tako prognozu ovogodišnjeg rasta s 3,5 na 3,1 posto, zbog cjenovnog šoka u energetskom sektoru koji je rat izazvao, poremećenih trgovinskih tokova i opće neizvjesnosti.

Institut za ekonomska istraživanja iz Leibnitza (RWI) snizio je prognozu s 3,9 posto na 2,5 posto, također zbog rasta cijena energije.

IfW smatra da će se njemačko gospodarstvo vratiti na pretpandemijsku razinu te u drugoj polovini godine. U 2023. moglo bi ipak djelomično nadknaditi gubitak, dodaju, povisivši prognozu rasta u 2023. s 3,3 na 3,5 posto.

Potresi u gospodarstvu koje je izazvao sukob u Ukrajini vjerojatno će Njemačku stajati oko 90 milijardi eura u gospodarskim aktivnostima u ovoj i idućoj godini, procjenju.

"Gospodarstvo u Njemačkoj i u cijelom svijetu izloženo je suprotstavljenim silama", rekao je Stefan Kooths, potpredsjednik IfW-a.

"Snažan uzlet i nadoknada izgubljenog nakon ukidanja većine mjera kontrole zaraze suprotstavljeni su šokovima koje je izazvao rat u Ukrajini", objasnio je Kooths.

I IWH skicira mješovitu sliku gospodarskog okruženja.

"Pandemija ni u kom slučaju nije završila, ali oporavak će vjerojatno ojačati zahvaljujući ukidanju brojnih ograničenja u ožujku kojima se kontrolirala pandemija", rekao je potpredsjednik IWH-a Oliver Holtemoeller.

No, oporavku prijeti velika opasnost ako Rusija na njemačke sankcije odgovori obustavom isporuke plina, upozorio je IWH. Njemačka bi u tom slučaju morala racionalizirati potrošnju i valjalo bi očekivati snažan pad aktivnosti, pesebno u industriji, upozorio je IWH u priopćenju.

RWI primjećuje da je njemačko tržište, kako se čini, još uvijek "robusno", ali istraživanje objavljeno u četvrtak pokazalo je da su, zbog problema u lancima opskrbe koje je izazvala pandemija, već izgubljeni deseci tisuća radnih mjesta.

Institut za istraživanje zapošljavanja (IAB) u Nuernbergu objavio je da je u industriji i građevinarstvu od travnja 2021. do siječnja 2022. zbog nestašice sirovina izgubljeno 76.000 radnih mjesta.

U akademskoj publikaciji Wirtschaftsdienst stručnjaci IAB-a upozorili su da bi ruski napad na Ukrajinu mogao polučiti slične učinke, iako ne u istim razmjerima.

Udruga njemačkih trgovačkih i industrijskih komora (DIHK) upozorila je u međuvremenu da bi sukob mogao dramatično pogoršati nestašicu materijala koja se već osjeća u industriji.

I prije izbijanja rata 24. veljače 84 posto njemačkih industrijskih tvrtki izvijestilo je o umjerenim do ozbiljnim problemima u isporuci, objavio je DIHK, pozivajući se na rezultate istraživanja s početka godine.

"Otada nam mnogim kanalima stižu povratne informacije o naglom pogoršanju problema", rekao je Volker Trier, izvršni direktor za vanjsku trgovinu DIHK-a.

O novim poremećajima u nabavnim lancima i u logistici, zbog rata, izvješćuje oko 60 posto kompanija, prema DIHK-ovim podacima.

"Pritisak na gospodarstvo trenutno je vrlo velik", rekao je potpredsjednik DIHK-a Ralf Stoffels, dodajući da nijedna srednja tvrtka ne može apsorbirati rastuće troškove energije i sirovina.

Stoffels je šef tvrtke BIW Isolierstoffe GmbH koja prerađuje silikonsku gumu.

„Bez nas nijedan automobil ne može sići s montažne trake i ne funkcionira nijedan sustav grijanja", naglašava.

Opskrba sirovinama problematična je od kraja prošlog ljeta, ali rat je pogoršao situaciju, dodaje, napominjući da su neki rokovi isporuke postali predugi.

Šef za vanjsku trgovinu DIHK-a Treier upozorava i da Njemačka uvelike ovisi o ruskom nuklu i titaniju.

Zaključuje da će povećanje cijena sirovina i energije u konačnici osjetiti i potrošači, a agencija dpa navodi istraživanje DIHK-a prema kojem gotovo 20 posto anketiranih kompanija svoju financijsku situaciju smatra problematičnom.