Pad stanogradnje u Njemačkoj mogao bi omesti oporavak gospodarstva i produbiti političke podjele, upozorile su u četvrtak udruge građevinskih tvrtki, zatraživši od vlade 23 milijarde eura kako bi se riješila stambena kriza.

Ekonomski institut DIW izvijestio je u četvrtak da očekuje nominalni pad obujma stanogradnje u ovoj godini za 5,4 posto, što bi samo za državu značilo pad poreznih prihoda za gotovo pet milijardi eura.

Sektor nekretnina godinama je bio temelj oslonac njemačkog gospodarstva, s oprilike petinom udjela u BDP-u i desetinom udjela u broju zaposlenih. Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu koja je uživala status stabilnog i sigurnog ulaganja.

Situacija se stubokom promijenila kada je Europska središnja banka (ECB) u srpnju 2022. počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do rujna prošle godine podigli su ih za čak 4,5 postotnih bodova.

Nagli rast troškova zaduživanja dokončao je razdoblje procvata u sektoru nekretnina. Brojne građevinske tvrtke postale su insolventne, dogovoreni su poslovi zaustavljeni, a cijene kvadrata padaju.

Njemačko vijeće stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutno nedostaje 600.000 stanova. Vlada je zacrtala 400 tisuća novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.

Udruge građevinskih tvrtki sada traže od države 23 milijarde eura godišnje kako bi se ublažila stambena kriza.

Novac bi se koristio za gradnju 100.000 socijalnih i 60.000 cjenovno pristupačnih stanova kako bi se zbrinuli radnici i izbjeglo osiromašivanje građana i otvorila nova radna mjesta u ključnom sektoru za gospodarstvo, navele su udruge.

„Ako se odmah ne poduzmu konkretne mjere, Njemačka će doživjeti efekt bumeranga od stambene krize koja će pogoditi cijelo gospodarstvo", stoji u zajedničkom priopćenju udruga, koje traže i ′omekšavanje′ standarda gradnje kako bi se smanjili troškovi i ubrzali radovi.