Prošle je godine njemačka središnja banka iz njujorških trezora američkog Feda kući prenijela 111 tona zlata i time prije roka ispunila plan o povratu 300 tona zlata iz SAD-a. Prvotno su to namjeravali učiniti do 2020. godine.

"Transferi su izvršeni bez ikakvih prekida ili nepravilnosti", izjavio je član upravnog odbora Bundesbanke Carl-Ludwig Thiele.

Prošle su godine također vratili 105 tona zlata iz Pariza. Dosada su iz trezora francuske središnje banke vratili 283 tona a preostala je još 91 tona, što također u Bundesbanku planiraju vratiti kući prije zacrtanog roka, odnosno do kraja ove godine.

Procedura povrata pokrenuta je 2013. godine a nakon što bude dokončana 2020. godine, u Frankfurtu će biti pohranjena polovina od ukupno 3.378 tona njemačkih rezerva zlata. Preostale zalihe bit će i dalje pohranjene većim dijelom u SAD-u, te u Velikoj Britaniji.

Thiele je kazao kako je transfer time zaključen te kako se ništa ne mijenja ni dolaskom Donalda Trumpa na dužnost američkog predsjednika.

"S Fedom imamo odnos povjerenja", rekao je.

Sa zadnjim danom prošle godine u New Yorku je bilo pohranjeno još 1.236 tona njemačkog zlata, odnosno 36,6 posto ukupnih zaliha. U trezorima britanske središnje banke (Bank of England) u Londonu pohranjene su još 432 tone, odnosno 12,8 posto.

Tijekom Hladnog rata zapadna Njemačka držala je većinu zlatnih poluga u inozemstvu, strahujući da bi u slučaju invazije mogle dospjeti u ruke Sovjetskog Saveza. Drugi je razlog bio da dragocjen metal budu pohranjen u blizini deviznih tržišta u Londonu, Parizu i New Yorku, gdje se trguje zlatom.

Bundesbank je već između 1998. i 2001. godine vratio kući iz Londona oko 850 tona zlata. U njemačkoj su središnjoj banci također naveli da je - s obzirom da je Francuska, kao i Njemačka, odavna prešla na euro - skladištenje zlata u Parizu za potrebe deviznih zamjena postalo nepotrebno. Detalji o tome kako je zlato vraćeno u Njemačku nisu navedeni.