Njemačka na kraju izborne 2013. godine s optimizmom gleda u budućnost što potvrđuju ne samo predviđanja građana i političara nego i vodećih ekonomskih instituta.

Na samom kraju godine, gotovo tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora prisegnula je nova vlade kancelarke Angele Merkel koja je treći put došla na položaj kancelarke ekonomski najmoćnije članice Europske unije.

Ovaj put se radi o tzv. "velikoj koaliciji" između dviju najjačih političkih snaga u zemlji, demokršćanske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD). Građani, koji su ne samo svojim glasovima krajem rujna nego i u mnogobrojnim ispitivanjima javnog mnijenja dali do znanja da žele ovakvu političku konstelaciju, dobili su vladu koja bi svojom stabilnošću trebala jamčiti održavanje pozitivnog gospodarskog trenda koji Njemačku nosi posljednjih nekoliko godina i potiče rastući optimizam u zemlji.

Odmah na početku mandata nova vlada Angele Merkel donijela odluku koja je obradovala umirovljenike, koji polako ali sigurno postaju najbrojnije biračko tijelo, a odnosi se na stabiliziranje mirovina u sljedećim godinama i pomicanje granica za odlazak u mirovinu nekim grupama posloprimaca.

I inače je nova vlada mnogim društvenim slojevima, uključujući i strance koji žive u Njemačkoj i kojima bi bio olakšano stjecanje dvostrukog državljanstva, obećala brojne ustupke. To se odnosi i na mlade obitelji kojima su obećane milijarde prije svega namijenjene izgradnji novih vrtića.

Stoga i ne čudi činjenica da 38 posto ispitanih građana Njemačke na budućnost svoje zemlje gleda "s optimizmom" ili "velikim optimizmom", kako to proizlazi iz studije Sveučilišta u Hohenheimu provedenog u suradnji s financijskim koncernom Allianz Deutschland. Prema istom ispitivanju, optimizam građana četiri je posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Optimizam ispada još veći ako se pitanje o očekivanjima za predstojeću godinu svede na osobnu razinu. Tada dva od tri građana Njemačke gledaju pozitivno na osobnu budućnost. Ovaj optimizam se uglavnom temelji na gospodarskim predviđanjima za sljedeću godinu. Njemci mnogo manje strahuju od gubitka radnog mjesta uz istodobno povjerenje u stabilnost njemačkog gospodarstva. U to se uklapaju i prognoze uglednih instituta poput Ifoa iz Muenchena koji u 2014. Njemačkoj predviđa gospodarski rast od 1,9 posto.

No rezultati ovog ispitivanja su objavljeni samo nekoliko dana nakon velikog zajedničkog izvješća humanitarnih i karitativnih udruga u Njemačkoj koje su ukazale na to da u zemlji ne cvatu ruže svima. Naime, sve je očitiji nastavak trenda stvaranja sve većih socijalnih razlika između bogatih i siromašnih započet još 2006.

Stopa građana koji žive na rubu siromaštva je s 15,2 posto dosegla rekordnu vrijednost. Još više zabrinjava razlika između pojednih regija u Njemačkoj. Tako u 'industrijskim' dijelovima Njemačke poput Ruhrske oblasti ili grada-savezne pokrajine Bremena, koje su posebice pogođene strukturalnim promjenama, gotovo svaki četvrti stanovnik živi na rubu siromaštva. Siromašnim se u Njemačkoj smatra osoba koja prima manje od 60 posto prosječne plaće. Za jednočlano kućanstvo to konkretno znači 869 eura, dok za četveročlanu obitelj s dvoje odraslih i dvoje djece, siromaštvo započinje pri iznosu manjem od 1826 eura mjesečno. Najmanja opasnost od silaska na socijalnoj ljestvici prijeti stanovnicima južnijih njemačkih saveznih pokrajina Bavarske i Baden-Wuertemberga. Zato i ne čudi da ovdje vlada najljepši pogled u budućnost.

Možda opuštenost Nijemaca počiva i na činjenici da sljedeće godine ne donosi prevelike političke događaje na domaćoj sceni. Nakon burne političke godine s nekoliko važnih pokrajinskih izbora i prije svega saveznim parlamentarnim izborima praćenih višemjesečnom pregovaračkom dramom između velikih koalicijskih partnera, u 2014. njemačke građane očekuje jedino izalazak na izbore za Europski parlament, te nekoliko lokalnih izbora.

Godina 2014. će, međutim, biti još jedna velika godina za obilježavanje povijesnih godišnjica. Ovdje na samom vrhu stoji prisjećanje na početak Prvog svjetskog rata čiji je ishod Njemačkoj donio kraj jednog povijesnog razdoblja, odlazak cara i proglašenje republike, ali i uvod u drugi veliki svjetski rat koji je dva desetljeća poslije počeo s njemačkog tla.