Član HDZ-ova tima zadužen za gospodarska pitanja i dekan ZŠEM-a Đuro Njavro otvorio je svojom debatom na skupu Zagrebačke inicijative i zaklade Konrad Adenauer temu koja je tabu u domaćoj mainstream političkoj i ekonomskoj misli: poručio je da Hrvatska u reformskom paketu treba zatražiti reprogram svojih dugova.

Prijatelji Nijemci

U duljem izlaganju Njavro je dijagnosticirao uzroke hrvatskih strukturnih problema, dao je niz strateških prijedloga te je u zaključku poslao ključnu poruku: "u čemu bi nam naši europski prijatelji, Unija i njen gospodarski motor Njemačka, mogli uvelike pomoći".

Prvo, Njavro traži da se Hrvatska obveže na čvrsti paket mjera saniranja državnih financija te procjenjuje da bi pri tome bilo "od velike važnosti da se servisiranje dužničkih obveza zemlje što prije reprogramira na prihvatljiviju razinu." Usto je prije nemira u BiH pomalo proročanski naglasio kako je "Hrvatska vitalno zainteresirana za sređivanje i smirivanje stanja u BiH. Smatra se da bi u tom pogledu vrlo važnu ulogu mogle odigrati razne gospodarske poveznice pa bi bilo dobro da se hrvatskim tvrtkama olakša takvo povezivanje."

Na kraju je Njavro apelirao na Njemačku da podrži Jadransko-jonsku magistralu kao prometnicu od velike važnosti za cijelu Europu. Njavrin prijedlog samo je naizgled neobičan. Valja znati da je tijekom zadnje financijske krize Europska centralna banka poduprla reforme u Italiji i Španjolskoj tako što je preko poslovnih banaka de facto kupovala njihove obveznice kako bi spustili rastuće prinose te stvorili stanje održivosti duga tih zemalja.- Za tako nešto trebaš imati prijatelje i diplomaciju - poručuje Njavro koji podsjeća da je već izlazio sa sličnim prijedlogom početkom tisućljeća, ali je prevladavajući stav bio da se Hrvatska mora pridržavati svojih obveza.

Podanički mentalitet

- Hrvatska je sredinom 90-ih morala preuzeti dio dugova bivše SFRJ pa joj onako ratom izmučenoj nisu bili dopušteni ni otpisi ni počeci u otplati. No upravo je u odnosu na dug SFRJ došlo do otpisa duga. Srbiji je otpisana polovica njena udjela u zajedničkom dugu - kaže Njavro te upozorava da se "doista ne smiju podcjenjivati vrlo neugodne posljedice koje mogu proisteći iz neizvršavanja međunarodnih obveza, ali se isto tako ne smiju prešutjeti učinci vječitog hrvatskog podaničkog i štreberskog mentaliteta koji nas sputava da s našim prijateljima otvoreno govorimo o našim problemima i da uz preuzimanje vlastite odgovornosti tražimo pomoć u njihovu rješavanju." Trenutačno je dojam da bi novi pristup - odlučnije reforme i reprogram duga - Njavri teško prošli i u vlastitoj stranci.

Martina Dalić već se javno očitovala tvrdnjama kako "reprogram državnih (ili bilo kojih drugih) dugova znači zahtjev za produljenje rokova otplate i smanjivanje kamate. Međutim, za razliku od poduzeća, tu nikakva tehniciranja nisu moguća i u svijetu međunarodnih financija reprogram ima jednake posljedice kao i ogluha (eng. default), tj. objava države da nije u mogućnosti i neće otplaćivati svoje dugove."