Ne smije se popuštanjem kreditnih uvjeta ugroziti stabilnost bankovnog sustava, no na bankama je da pomognu oporavku ekonomije, složili su se sudionici okruglog stola 'Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik'

Hrvatska narodna banka učinila je sve u njezinim mogućnostima kako bi u vremenu recesije pomogla bankama da nastave kreditirati poduzeća, i sad je na poslovnim bankama da odgovore na zahtjeve poduzeća za nižim cijenama kredita na način da spuste kamate na depozite, čime će sebi osloboditi prostor za spuštanje kamata, rekao je za Banku Ante Žigman, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci.

Žigman je time odgovorio i dr. Tomislavu Ćoriću, još jednom od sudionika okruglog stola Banka magazina i Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik".

Ćorić je, kao jedan od sudionika rasprave u kojoj su sudjelovali i ekonomski analitičar Milan Deskar Škrbić, Ivan Šverko iz Hypo Alpe Adria banke te Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, istaknuo kako su poslovne banke, u kombinaciji s Hrvatskom narodnom bankom, jedini faktor koji može prekinuti začarani krug niske gospodarske aktivnosti i nekreditiranja poduzeća.

Krug okrivljavanja

Prema njegovoj analizi, društveni faktori, građani, tvrtke, banke i države ukrug krive jedni druge za ovako duboku ekonomsku krizu, a danas su svi ti faktori toliko iscrpljeni da samo banke i HNB imaju snage napraviti zaokret. Zaokret bi se trebao sastajati u tome da HNB kao regulator omogući bankama povećanje likvidnosti u sustavu spuštanjem razine obvezne pričuve i popuštanjem regulative, što bi onda omogućilo bankama da kreditiraju poduzeća uz niže kamate i ponovno pokrenu ekonomiju.

Jer, kaže Ćorić, hrvatske banke moraju se okrenuti poduzećima, od njih žive, a ne obratno. Kako da se poduzetnici prilagodne bankama, valjda bi se one trebale prilagoditi njima, pita se Ćorić i dodaje da bi se HNB trebao okrenuti svojoj gotovo zaboravljenoj ulozi pružatelja posljednjeg utočišta.

Imamo niske kamatne marže

Glavni urednik Banka magazina Željko Ivanković, koji je kao domaćin i vodio panel diskusiju, naglasio je pak kako su kamatne marže hrvatskih banaka iznimno niske, a posebni kreditni programi, koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak nudila tvrtkama, nisu dali neke značajne rezultate.

Žigman je podsjetio kako je HNB u proteklom desetljeću bio iznimno anticiklički raspoložen i nije dozvoljavao da se rasplamsa previše rizično kreditiranje, nagli rast kredita usporavao je različitim mjerama.

Danas, davanje prostora bankama da se razmašu na taj način, tvrdi Žigman, dalo bi zamaha nenaplativim kreditima. Nakon šest godina recesije, financijska stabilnost bankarskog sustava je jedino što nam preostaje.

HNB će nastaviti, u okviru zakona, raditi na obuzdavanju ranjivosti sustava, a bankama HNB ne treba kao posljednje utočište, jer imaju dovoljno likvidnosti, podsjeća Žigman.

Tvrtkama trebaju duže ročnosti

Petar Lovrić u uvodnom je dijelu svojeg izlaganja podsjetio kako bi poslovanje tvrtkama bilo puno jednostavnije da nije u tolikoj mjeri preregulirano od strane države, ali je priznao i kako mali i srednji poduzetnici danas imaju puno više problema s ročnošću kredita koje uspiju ishodovati, nego nužno s visinom kamate, pa je zamolio bankare da se više usredotoče na produženje ročnosti.

Ivan Šverko je zato pojasnio kako u Hrvatskoj banke već danas imaju problem s različitim ročnostima svojih depozita i plasmana, koji bankama povećavaju rizičnost njihovog poslovanja. Naime, u Hrvatskoj su prosječni rokovi depozita građana ispod godine dana, kaže Šverko, i u takvoj situaciji nema mogućnosti za neka značajna povećanja ročnosti kredita.

U raspravu se na kraju uključio i direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, koji je rekao, da ako se kriteriji za dobivanje kredita olabave, da će banke onda kreditirati i tvrtke i gore od onih koje danas najteže dobivaju bankarske zajmove, čime će se i povećati udjel nenaplativih kredita, posebno kod poduzeća, koja danas ne vraćaju čak 28 posto svojih kreditnih zaduženja.