Prihvaćanjem završnog dokumenta Konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, COP-a 21, i to nepotpunog i nedovoljnog, tek je započet dugotrajan i mukotrpan proces spašavanja klime na planetu od pogubnog utjecaja čovječanstva, koje nepotrebnim i nerazumnim fetišističkim korištenjem fosilnih goriva, isključivo u interesu megaprofita naftnih i ugljenarskih lobija, nepovratno uništava jedino stanište ljudske vrste - ocijenili su stručnjaci iz "Hrvatskog panela za klimatske promjene" te iz Udruge "Eko-Kvarner".

Smatramo da je pravi posao tek pred nama, i kao pojedincima, i kao ekspertima i aktivistima, i kao lokalnim zajednicama, jer tek sada predstoji neizbježna obaveza da se započne i što prije završi tranzicija u postfosilno društvo, planskom i sustavnom tranzicijom u najprije dominantno, a onda i potpuno korištenje obnovljivih izvora energije, kako su to već odavno uspješno započele mnoge razvijene zemlje - kaže Vjeran Piršić, predsjednik "Eko-Kvarnera" i koordinator spomenutog panela.

Dodaje da bi se pritom reindustrijaliziralo hrvatsko gospodarstvo i otvorilo desetke tisuća radnih mjesta.

I Luka Tomac, koordinator klimatskog programa Zelene akcije, izjavio je da, želimo li spriječiti da se globalna temperatura povisi za više od dva Celzijeva stupnja, 80 posto sada poznatih zaliha fosilnih goriva - ugljen, nafta, plin - mora ostati neiskorišteno. Kao globalno društvo moramo izići iz "fosilne ere" do sredine stoljeća, i stoga nam je "potrebna hitna transformacija energetskog sustava, ali i lokaliziranje proizvodnje".

Dio teksta pariškog sporazuma koji se odnosi na napuštanje fosilnih goriva sredinom stoljeća i prelazak na obnovljive izvore energije jasan je pokazatelj da u budućnosti neće biti mjesta za fosilnu industriju - rekao je Tomac.
Za Hrvatsku to znači "hitan prestanak ulaganja u projekte poput termoelektrane na ugljen Plomin C, te bušenja Jadrana zbog nafte".

Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju, sudionik pariške konferencije, ističe primjer Njemačke, koja je prelaskom na obnovljive izvore energije otkrila da su joj emisije naglo pale, i više nego što je planirala prije petnaestak godina.

TE Plomin sve dalje od gradnje

Zemlje istočne Europe, koje se još uvijek pogone na ugljen, u većem su problemu - iznosi Domazet - a Hrvatska je u problemu ako namjerava izgraditi TE Plomin na ugljen, jer će joj to svakako smetati za smanjenje emisija. S druge strane, naše emisije, vezane uz baznu godinu 1990., bitno su pale deindustrijalizacijom u ranim devedesetima, tako da smo u dobroj poziciji - ne moramo tako puno napraviti da dobijemo realna smanjenja.

No, Hrvatska ne čini dovoljno - kaže Domazet - za prelazak na obnovljive izvore energije: naša zemlja ima prilično rigidan elektrodistribucijski sektor koji se boji prilagodbe jednom takvom sustavu.

Obnovljivi izvori nemaju "tvrdu" stabilnost kakvu ima velika elektrana na fosilna goriva, pa mrežu treba prilagoditi tome kako bi mreža ostala stabilna. No, naš sustav to ne želi bez obzira na potencijal koji imamo, i bez obzira na to što će se s trendom globalnog zagrijavanja i količina sunca i količina vjetra samo povećavati.

Mi zapravo ne beremo plodove - kaže Domazet. Iako mu je jasno da je problem to što moramo kupovati tuđu tehnologiju, što je jedna "šira priča", smatra da bi ozbiljan nacionalni strateški zaokret k tome da budemo zemlja pokretana zelenom energijom puno značio i za sigurnost opskrbe energijom i za ekonomsku stabilnost.

Ulaganje u zeleno je obveza

I na ovoj konferenciji dogovarano je da se oslobodi kapital za ulaganje u zelenu energiju diljem svijeta. Tu ćemo spadati i mi - zaključuje Domazet.

Na koncu, gledajući što zapravo treba raditi nakon svega na što je upozorila i pariška konferencija, iz Hrvatskog panela za klimatske promjene i Udruge "Eko-Kvarner" pozivaju (buduću) hrvatsku Vladu da "prihvati izazov i napravi RH znanstvenim i organizacijskim, a nakon toga i industrijskim liderom regije, pa i Mediterana, jer za to postoje svi potrebni preduvjeti - korištenjem prenamjene ostataka nekada moćne hrvatske industrije, uz pomoć u regiji sve prisutnije znanosti s hrvatskih sveučilišta i organiziranjem energetskih zadruga, kakve su one koje već postoje na Krku i u Kaštelima".

Dodaju da jednako kao što je otok Krk već izradio strategiju sustavne tranzicije u energetski nezavisan i CO₂ neutralan otok, i ostali dijelovi Hrvatske mogu uspješno krenuti tim putem.

On će nesumnjivo trajati desetljećima, no "za to je prije svega potrebno da se buduća Vlada okrene prema vrhunskim ekspertima s naših sveučilišta koji već godinama uspješno realiziraju projekte iz domene obnovljivih izvora energije diljem svijeta, a ne da, kao do sada, sluša isključivo dobro pozicionirane lobiste trgovaca fosilnih goriva i eksperte koji su već desetljećima aktivni isključivo u domeni fosilnih goriva".

Tko najviše zagađuje

Udio u emisijama stakleničkih plinova prema sektorima, u Hrvatskoj u razdoblju od 2009. do 2012.:

Energetika 72,9 posto
Poljoprivreda 12 posto
Industrijski procesi 10,7 posto
Otpad 3,9
Uporaba otapala i ostalih proizvoda 0,5 posto

Na obali manji porast temperature

Prema podacima iz Izvješća o stanju okoliša u RH, objavljenom 2014. godine (za razdoblje od 2009. do 2012.), porast srednje godišnje temperature zraka u posljednjem 50-godišnjem razdoblju zabilježen je na cijelom području Hrvatske. U posljednjih 10 godina zatopljenje se kreće od 0,1 do 0,4 °C, ovisno o području. Promjene temperature su veće u kontinentalnom dijelu nego na obali i u dalmatinskoj unutrašnjosti.

Što može učiniti svatko od nas

Svatko može dati osobni doprinos smanjenju vlastitog ukupnog ekološkog otiska, u koji ulazi i "ugljikov otisak". U svakoj sferi života može se djelovati na smanjenje ekološkog otiska:

Hrane treba kupovati koliko je konzumiramo, i to od lokalnog proizvođača.

Već zatvaranje slavine pri pranju ruku znači potrošnju dva decilitra umjesto dvije litre vode. Kad se to zbroji na mjesečnoj razini, pogotovo godišnjoj, uštede su goleme.

Kućne uređaje radije treba dobro održavati i po potrebi popravljati nego kupovati nove.

Vozilo treba održavati i voziti umjerenom brzinom, a kad god je moguće, zamijeniti ga biciklom ili pješačenjem.

Treba izbjegavati printanje i umjesto toga koristiti digitalne oblike pohranjivanja dokumenata.

Dobar je savjet i smanjenje temperature u kući za samo jedan stupanj - već time se štedi pet posto energije godišnje.

Kako naglašava Vjeran Piršić, koji je u svojoj lokalnoj zajednici vrlo aktivan na smanjenju ukupnog ekološkog otiska i na pojedinačnoj razini i na razini zajednice, upozorava kako je ključna stvar edukacija, od vrtića do fakulteta, kako bi djeca shvatila koliko su resursi rijetki i vrijedni.

A o ovome nitko nema pojma

Iako Mladen Domazet iz Instituta za političku ekologiju ističe da je dobro to što je u Parizu postignut multilateralni dogovor i što je čitav planet stao iza jednog važnog zajedničkog razvojnog cilja, no lošim smatra to što je u konačnici dogovor jako oslabljen:

Izbacili smo sva obećanja o realnom smanjenju emisija, pogotovo u razvijenim zemljama do 2030. i 2050. Izbacili smo sva obećanja numeričkog računanja karbonskog budžeta, dakle, koliko zapravo još imamo prostora natrpati ugljika u atmosferu prije nego što stvari prijeđu kritičnu točku. Umjesto toga, zadržali smo se na nekim općim riječima, kao što su težnja za neutralnosti u stakleničkim plinovima do kraja stoljeća. Mnogi su delegati prigovorili kako nitko ne zna što to zapravo znači, podrazumijeva li iste emisije kao i dosad koje bismo onda negdje spremili, skladištili pod zemljom... Nitko nema pojma.

Četiri milijarde kuna iz EU fondova

Hrvatska je ispunila obveze prema Protokolu iz Kyota da od 2008. do 2012. godine za pet posto smanji emisije stakleničkih plinova u odnosu na 1990. godinu, uz trend njihova daljnjeg smanjivanja.

Prema Kyotskom protokolu i njegovu amandmanu iz Dohe, u razdoblju od 2013. do 2020. svoje prosječne godišnje emisije stakleničkih plinova dužna je smanjiti za 20 posto u odnosu na baznu 1990. godinu.

Države koje su sudjelovale na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama u Parizu (COP21) potpisale su pravno obvezujući sporazum o smanjenju emisija CO2 na nacionalnoj razini. S obzirom na to da EU svoje obveze planira provoditi zajednički, Europska komisija predložila je da sve države članice do 2030. zajedno smanje emisije CO2 za najmanje 40 posto u odnosu na razinu iz 1990. Unutar EU-a svaka pojedina država imat će svoje specifične obveze i ciljeve.

Hrvatska već neko vrijeme, doznajemo u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, intenzivno radi na politikama koje su vezane uz smanjenje posljedica i sprječavanje daljnjih klimatskih promjena: među prvima smo koji rade niskougljičnu strategiju, a početkom 2016. počinjemo i izradu strategije prilagodbe klimatskim promjenama.

Niskougljična strategija bit će temeljni dokument kojim će se obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova prenijeti u sektore energetike, prometa, zgradarstva, ruralnog razvoja, korištenja zemljišta i šumarstva te gospodarenja otpadom.

Za zaokret prema niskougljičnoj ekonomiji, postupnom tranzicijom, u 2030. Hrvatska će morati ulagati oko 0,72 posto BDP-a. Također, Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. za ulaganja u projekte energetske učinkovitosti, energetike i obnovljivih izvora energije na raspolaganju gotovo četiri milijarde kuna iz europskih fondova. Projektima koji će se sufinancirati iz EU fondova stvorit će se preduvjeti za niže emisije CO2.