Sporovi najmoprimaca i stanodavaca zbog podignutih stanarina činili su lani oko 21,8 posto sudskih predmeta, navodi udruga.

Još u 2024. njihov udio bio je iznosio 17,4 posto.

Učestali sporovi rezultat su u prvom redu sve tješnjeg odnosa ponude i potražnje na tržištu najma, objašnjava udruga.

Najviše sporova pokrenuto je lani zbog kršenja ugovornih odredbi općenito, objavila je udruga, navodeći uobičajeno česte izvore nesuglasica između najmoprimaca i stanodavaca poput držanja kućnih ljubimaca, popravaka i kontrole stanarina.

Na drugom je mjestu povećanje stanarina, čiji udio u sporovima kontinuirano raste.

Stanarine su u pojedinim velikim gradovima rasle po čak dvoznamenkastim stopama i sve manje najmoprimaca može si priuštiti stanovanje u takvim uvjetima, upozorila je predsjednica udruge Melanie Weber-Moritz.

Uz planirane reforme vlade, Weber-Moritz predlaže i limit stanarina čije bi prekoračenje nosilo novčanu kaznu i mogućnost podizanja tužbi za "lihvarenje pri iznajmljivanju stambenog prostora" kako bi se zaštitili stanoprimci.

"Kriza stanovanja proširila se u međuvremenu i na srednji sloj", upozoravaju, naglasivši da troškovi stanovanja sada predstavljaju teret za svako treće kućanstvo najmoprimaca.

Raste i udio sporova zbog ′režija′ koji, prema podacima udruge, čine oko 16,4 posto sudskih postupaka između najmoprimaca i stanodavaca. U 2024. njihov je udio bio iznosio 15,6 posto.

Na četvrtom mjestu bili su u 2025. sporovi pokrenuti zbog pologa, prema udjelu od 15,7 posto. Slijede tužbe najmoprimaca protiv stanodavaca koji su im otkazali ugovor o najmu jer se žele useliti u nekretninu koju iznajmljuju.