Ma koliko i ekonomisti i rejting agencije Vladi spočitavaju da se ne bavi rashodima proračuna već da svu energiju troši na prikupljanje prihoda, i s cijeđenjem poreza državnim financijašima ide sve teže. Ulazak u EU iz kratkoročne proračunske perspektive, pak, samo dodatno otežava ostvarenje planova.

Obveze uplata u proračun EU već su dosad opteretile proračunske izdatke za više od pola milijarde kuna (2 od 6 mjesečnih rata), dok je prihodna strana zakinuta za pomak u naplati PDV-a pri uvozu, a i carinski prihodi kopne. Za koliko će PDV-a proračun ostati kraći u drugom polugodištu zbog kasnije naplate tog poreza pri uvozu, pouzdanih procjena nema, ali posrijedi su veliki iznosi.

Vezano uz PDV, i učinci smanjena PDV-a na turizam i ugostiteljstvo izraženiji su u drugom dijelu godine. Tako bi na kraju i prihodima od PDV-a planirane brojke mogle ispasti teško dostižne, iako je na kraju lipnja PDV jedna od rijetkih prihodnih stavki koje su se ostvarivale boljim tempom od planiranog za 2013. Od PDV-a se u 6 mjeseci slilo 1,4 milijarde kuna (7,5%) više nego lani, a za cijelu godinu planirano je povećanje za 2,3 milijarde (5,7%), na 43 milijarde.

Imajući sve to u vidu, jasnije je i očajničko branjenje fiskalizacije do klupa na tržnicama i općenito pojačano utjerivanje poreza. Kao što je, uostalom, jasno i da ministar Linić ni sam ne vjeruje u to da bi da bi u drugom polugodištu (nakon 700 milijuna kuna pada u prvom) mogao ne samo sustići ovogodišnji plan povećanja za 3,5 milijardi kuna, već i pokriti 3,3 milijarde kuna nedavnog troška sanacije zdravstva. To ipak zvuči kao SF.