Nezaposlenost u eurozoni zadržala se u veljači na razini s početka godine, a stagnirala je i u Hrvatskoj, zadržavši se ispod prosjeka na području primjene zajedničke europske valute, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u veljači 6,5 posto, kao i u siječnju, prema blago podignutoj vrijednosti, pokazalo je izvješće Eurostata.

To znači da se nije promijenila od studenog prošle godine.

Promjena nije bilo ni u EU u odnosu na potvrđenih šest posto u siječnju i prosincu.

U odnosu pak na isto razdoblje lani stopa nezaposlenosti u eurozoni manja je za samo 0,1 postotni bod, a na razini EU-a ostala je nepromijenjena, pokazuju Eurostatove tablice.

Eurostat procjenjuje da je u EU na početku godine bez posla bilo 13,25 milijuna građana, od čega njih 11,1 milijun u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u veljači uvećan za 17 tisuća, dok je u EU smanjen za 13 tisuća. Na godišnjoj razini situacija je obrnuta pa se tako njihov broj smanjio za 30 tisuća u eurozoni, a povećao za 156 tisuća u EU.

Hrvatska izjednačena s prosjekom EU-a

Španjolska i Grčka jedine su i u veljači bilježile dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,5 odnosno 11 posto.

Najvišu jednoznamenkastu stopu imala je ponovno Švedska, od 8,1 posto. Blizu je i Estonija sa 7,7 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u veljači iznosila šest posto, kao i u mjesecu ranije, pokazuju tablice Eurostata.

Hrvatska je u veljači imala 101 tisuću nezaposlenih, dvije tisuće manje nego u siječnju, stoji u tablicama. U veljači 2023. godine imala je 108 tisuća nezaposlenih.

Najbliži su Hrvatskoj u veljači bili Rumunjska i Luksemburg sa stopom nezaposlenosti od 5,6 posto, a blizu je i Cipar sa 6,4 posto.

Najnižu je stopu nezaposlenosti u veljači bilježila Češka, od 2,6 posto. Slijede Poljska i Slovenija s 2,9 odnosno 3,1 posto, te Njemačka i Malta s 3,2 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni zadržala se na razini s početka godine kada je iznosila 14,6 posto, prema blago podignutoj vrijednosti.

U EU kliznula je za 0,1 postotni bod u odnosu na siječanj, na 14,8 posto.

U veljači prošle godine na oba je područja iznosila 14,1 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.

Statističari procjenjuju da je u EU u veljači bez posla bilo 2,9 milijuna mladih, od čega 2,3 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je za 91 tisuću u eurozoni i za 174 tisuće u EU.

Najteže mladim Španjolcima i Grcima

Španjolska je i u veljači, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 28,2 posto. Slijedi Grčka gdje je bez posla bila svaka četvrta mlada osoba.

Blizu su Italija, Portugal i Švedska sa stopama nezaposlenosti mladih u prosjeku od 23 posto. Luksemburg je i dalje na ′okruglih′ 20 posto, a slijedi Slovačka s gotovo 19 posto.

Daleko je najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina i u veljači imala Njemačka, od 5,8 posto. Najbliža joj je Češka gdje je iznosila 7,9 posto, pokazuju tablice.

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke, a u četvrtom kvartalu 2023. bilježila je 22 tisuće nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od 18,5 posto, u skladu s podacima u Eurostatovom izvješću s početka ožujka. U trećem tromjesečju iznosila je 18,9 posto, potvrdio je Eurostat.

Mjesečne podatke nisu obvezni dostavljati ni Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija, napominju u statističkom uredu.