Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna i u listopadu, a u Hrvatskoj je ponovno blago smanjena, kliznuvši još dublje ispod europskog prosjeka, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u listopadu 6,3 posto, zadržavši se na rujanskoj razini.

U odnosu na listopad 2023. godine ostala je tako niža za 0,3 postotna boda.

Promjena u odnosu na početak jeseni nije bilo ni u EU gdje je stopa nezaposlenosti iznosila 5,9 posto. U listopadu 2023. godine iznosila je 6,1 posto.

Eurostat procjenjuje da je u EU u listopadu bez posla bilo gotovo 13 milijuna građana, od čega njih 10,84 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u listopadu smanjen za tri tisuće, a u EU za 70 tisuća. Na godišnjoj razini smanjen je za 411 tisuća u eurozoni i za 416 tisuća u EU.

Hrvatska ispod prosjeka

I u listopadu je samo Španjolska bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,2 posto.

Najbliža joj je ponovo bila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9,8 posto. Slijede Švedska i Finska gdje je iznosila po 8,5 posto.

U Hrvatskoj je u listopadu stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,6 posto i bila za 0,1 postotni bod niža u odnosu na blago revidiranu vrijednost u rujnu.

Bez posla je u Hrvatskoj u listopadu bilo 80 tisuća građana, četiri tisuće manje nego u rujnu. U odnosu na prošlogodišnji listopad broj nezaposlenih smanjio se za 21 tisuću, prema Eurostatovim tablicama.

Najbliži su Hrvatskoj i u listopadu bili Cipar i Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,5 posto.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovno je bilježila Češka, od 2,6 posto. Slijede Malta i Poljska s tri odnosno 3,1 posto, a blizu im je Njemačka s 3,4 posto.

Više nezaposlenih mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u listopadu 15 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u rujnu. U usporedbi s istim mjesecom lani niža je za 0,1 postotni bod.

U EU kliznula je pak za 0,1 postotni bod, na 15,2 posto. U listopadu prošle godine iznosila je 15,1 posto.

Statističari procjenjuju da je u EU u listopadu bez posla bilo gotovo tri milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,43 milijuna u eurozoni. U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je u eurozoni za 22 tisuće, a u EU za 61 tisuću.

Španjolska je i u listopadu, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 26,7 posto.

U Švedskoj nezaposlena je četvrtina mladih, a blizu su i Grčka i Luksemburg. U skupini su i Portugal i Francuska gdje je u listopadu bez posla bila otprilike petina mladih.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina bilježila je i u listopadu Njemačka, od 6,5 posto. U skupini zemalja s jednoznamenkastim stopama još su samo Malta i Nizozemska gdje je iznosila 9,2 odnosno 8,9 posto, pokazuju tablice.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U trećem kvartalu Hrvatska je tako bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 15,9 posto, uz 19 tisuća nezaposlenih, prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda. Dosadašnja procjena pokazivala je stopu nezaposlenosti od 16,3 posto i 20 tisuća mladih bez posla.

Snižena je i procjena stope nezaposlenosti mladih u drugom tromjesečju, sa 16,7 na 16,5 posto. Bez posla je po novim podacima u razdoblju od travnja do lipnja bilo 20 tisuća građana Hrvatske u dobi do 25 godina, za tisuću manje no što su pokazivali dosadašnji izračuni.