Stopa nezaposlenosti u eurozoni marginalno je uvećana u lipnju, a u Hrvatskoj je stagnirala, zadržavši se osjetno ispod prosjeka u području primjene zajedničke valute, pokazalo je izvješće Eurostata.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u lipnju 6,5 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u svibnju. Na godišnjoj razini ostala je pak nepromijenjena. pokazalo je izvješće europskog statističkog ureda.

Na razini EU-a u cjelini zadržala se na svibanjskih šest posto, a jednako toliko iznosila je i u prošlogodišnjem lipnju.

Eurostat procjenjuje da je u EU u lipnju bez posla bilo gotovo 13,26 milijuna građana, od čega njih 11,12 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u lipnju uvećan za 41 tisuću, a u EU za 52 tisuće. Na godišnjoj razini porastao je za 81 tisuću u eurozoni i za 188 tisuća u EU.

Hrvatska ispod prosjeka

U lipnju je samo Španjolska bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11,5 posto.

U skupini dvoznamenkastih tako više nije Grčka, bilježeći u lipnju stopu nezaposlenosti od 9,6 posto.

Slijede Švedska i Finska, sa stopom nezaposlenosti od po 8,3 posto, a blizu je i Litva, s 8,2 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u lipnju iznosila 5,3 posto, kao i u svibnju, prema Eurostatovom izvješću.

Bez posla je u Hrvatskoj u lipnju bilo 90 tisuća građana, tisuću manje nego u svibnju. U odnosu na prošlogodišnji lipanj broj im se smanjio za 15 tisuća.

Izjednačena s Hrvatskom u lipnju bila je Austrija, sa stopom nezaposlenosti od također 5,3 posto, pokazuju tablice.

Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,7 odnosno tri posto. Slijede Malta i Slovenija, s 3,1 posto, te Njemačka i Nizozemska, s 3,4 odnosno 3,6 posto.

Visoka nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u lipnju 14,1 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na svibanjsku razinu.

I u EU bila je niža za 0,1 postotni bod u odnosu na blago podignutu vrijednost u svibnju, kliznuvši na 14,4 posto.

I u odnosu na prošlogodišnji lipanj stope nezaposlenosti na oba su područja bile niže za 0,1 postotni bod, prema tablicama statističkog ureda.

Statističari procjenjuju da je u EU u lipnju bez posla bilo 2,83 milijuna mladih, od čega 2,27 milijuna u eurozoni.

U usporedbi s istim mjesecom prošle godine broj nezaposlenih mladih uvećan je za osam tisuća u eurozoni i za 18 tisuća u EU.

Dvije trećine zemalja dvoznamenkaste

Španjolska je i u lipnju, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 25,9 posto. Najbliža joj je ponovno Švedska sa stopom nezaposlenih od 23,9 posto.

Blizu su Portugal i Grčka, s 22,9 odnosno 22,5 posto, te Estonija, s 22 posto.

Vrijednosti više od 20 posto bilježe još Italija i Slovačka, gdje je stopa nezaposlenosti iznosila 20,5 odnosno 20,2 posto.

Čak 18 zemalja EU-a bilježilo je u lipnju dvoznamenkaste stope nezaposlenosti mladih, prema podacima kojima je Eurostat raspolagao.

Daleko najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u lipnju Njemačka, od 6,2 posto. Slijede Slovenija i Irska, sa 7,8 odnosno 8,1 posto, pokazuju tablice.

U drugom kvartalu Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 17,5 posto, uz 21 tisuću nezaposlenih, pokazuje Eurostatovo izvješće.

I u prvom ovogodišnjem kvartalu Hrvatska je bilježila 21 tisuću nezaposlenih mladih, što je odgovaralo stopi nezaposlenosti od 17,9 posto, potvrdio je Eurostat podatak s početka srpnja.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima o nezaposlenosti mladih u Rumunjskoj.