Nezaposlenost u eurozoni marginalno je porasla u kolovozu, a u Hrvatskoj bila je stabilna, osjetno ispod prosjeka, pokazalo je u četvrtak izvješće europskog statističkog ureda.

U eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u kolovozu 6,3 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u srpnju, pokazuju izračuni Eurostata.

Građani pak procjenjuju da je iznosila 7,4 posto, što bi značilo da je prema njihovoj percepciji bila viša za 0,2 postotna boda nego u srpnju, prema vrijednosti medijana u anketi Europske središnje banke (ECB).

Na razini Europske unije stopa nezaposlenosti zadržala se u kolovozu, po Eurostatovim izračunima, na srpanjskoj razini od 5,9 posto.

U odnosu na isti mjesec prošle godine, stope nezaposlenosti bile su na oba područja nepromijenjene.

I nezaposlenost je po njihovoj percepciji viša no što pokazuju službeni podaci i iznosi 7,4 posto, prema medijanu procjena.

Eurostat procjenjuje da je u EU u kolovozu bez posla bio gotovo 13,1 milijun građana, uključujući njih oko 10,8 milijuna u eurozoni.

Hrvatska uz Irsku

Španjolska je i u kolovozu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,3 posto.

Blizu je i Finska gdje je iznosila 9,8 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom u kolovozu iznosila 4,6 posto, kao i mjesec dana ranije.

Bez posla su u Hrvatskoj u kolovozu bile 82 tisuće građana, kao i u srpnju, prema revidiranom podatku. Preliminarna procjena za srpanj bila je pokazala 81 tisuću nezaposlenih.

U odnosu na kolovoz 2024. broj nezaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za sedam tisuća.

Najbliže je Hrvatskoj po stopi nezaposlenosti u kolovozu bila Irska gdje je iznosila 4,7 posto.

Malta i Slovenija imale su najmanje nezaposlenih, mjereno stopama nezaposlenosti od 2,9 posto. U skupini su Češka i Poljska gdje je iznosila 3,2 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u kolovozu 14 posto, kao i u mjesecu ranije, prema revidiranom podatku.

U EU uvećana je za 0,2 postotna boda, na 14,6 posto.

U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom smanjena je pak za 0,9 postotnih bodova u eurozoni i za 0,6 postotnih bodova u EU.

Statističari procjenjuju da je u EU u kolovozu bez posla bilo približno 2,8 milijuna mladih, od čega njih oko 2,2 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj smanjen je za četiri tisuće na razini eurozone dok je u EU u cjelini uvećan za 20 tisuća.

Usporedba s prošlogodišnjim kolovozom pokazuje pak da je broj nezaposlenih mladih u eurozoni smanjen za 156 tisuća i za 147 tisuća na razini Unije.

Estonija ispred Švedske

Estonija je u kolovozu zadržala vodeće mjesto u EU-u po nezaposlenosti mladih, njih 25,4 posto. Slijedi Švedska s 23,9 posto.

Granicu od 20 posto premašili su i Španjolska i Finska, s 23,1 odnosno 22,4 posto nezaposlenih građana do 25 godina. Luksemburg je nadomak te granice sa stopom nezaposlenosti u toj dobnoj skupini od 19,8 posto.

I u kolovozu su samo tri zemlje, prema Eurostatu dostupnim podacima, bilježile jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila u Njemačkoj, od 6,5 posto. U skupini su još Nizozemska i Malta gdje je iznosila 8,6 odnosno 9,2 posto.

Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.

U drugom tromjesečju Hrvatska je u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 17 posto, prema revidiranom podatku Eurostata, uz 20 tisuća mladih bez posla. Preliminarna procjena s početka rujna bila je pokazala stopu nezaposlenosti od 16,9 posto, uz isti broj mladih bez posla.