Skupština vlasnika obveznica Nexe grupe jučer nije završila dogovorom o načinu podmirenja jer je nad Nexe grupom potkraj prošloga tjedna otvorena predstečajna nagodba i uprava je iznijela plan restrukturiranja kompanije. Lani je Nexe grupa izvijestila ulagače u svoje obveznice da ih ne može isplatiti te predložila odgodu isplate glavnice i smanjenje iznosa kamate. Ulagači to nisu prihvatili, ali im nije ponuđeno ni neko drugo rješenje.

Najveći su ulagači u obveznicu Privredna i Raiffeisen banka te njihovi fondovi. Nedavno je RBA predložio podmirenje potraživanja prodajom Našicecementa, jedne od 22 tvrtke i najprofitnije unutar Nexe grupe, no zasad je ta ideja stopirana, a vjerojatno se i neće realizirati.

Novac i dionice
Naši izvori tvrde da će se ulagači pokušati dijelom namiriti u novcu, a dijelom ulaskom u vlasničku strukturu Nexe grupe. Ulaganje u obveznicu iznosilo je 120 milijuna eura, a kako se njome trguje u posljednje vrijeme samo s pet posto vrijednosti, jasno je da je ulaganje propalo. Ulagači se jesu u trenutku ulaganja u slučaju teškoća Nexea osigurali namirenjem dionicama Našicecementa, no ni to nije najbolja utjeha jer te dionice ne kotiraju na burzi. Zato se i traži bolje rješenje, koje uključuje i ulazak u vlasništvo Nexea.

U planu financijskog restrukturiranja Nexe je predložio reprogram kredita prema vjerovnicima na rok od tri plus sedam godina, otpust svih sudužništava povezanim društvima, otpis kamata i prodaju 44,86 posto udjela u Našicecementu. Izneseni dug kompanije iskazali su u visini od gotovo dvije milijarde kuna, od čega se otprilike 1,2 milijarde kuna odnosi na financijske institucije, oko milijun kuna su dugovi radnicima te 11,4 milijuna dobavljačima. Manjak likvidnih sredstava Nexea iskazan je u visini od 168 milijuna kuna, dok povezana društva imaju višak od 114 milijuna kuna. No, taj se novac sastoji od kredita koje povezana društva ne mogu vraćati te potraživanja od povezanih društava pretežito za usluge upravljanja Nexe grupom.

Rastu gubici
Gubitak Nexe grupe u prošloj je godini bio 348,5 milijuna kuna, što je oko 100 milijuna više nego godinu prije. Teškoće kompanije počela su istodobno s krizom u građevinskom sektoru, a prema komentarima nekih analitičara, situacija bi se možda spasila da je bilo pravodobne reakcije, prije svega prodaje udjela kada je bilo interesa.