Kamate na kredite nikako da bitnije padnu, dok su na štednju blago pale, ali su još uvijek na relativno visokim razinama. Na oročenje u eurima na rok od godinu dana kamate se u domaćim bankama kreću oko 3 do 4 posto, za oročenja u švicarskim francima kamate su niže, u prosjeku oko 1,5 posto, dok su na kune najviše, oko 4 do 5 posto. Kamate pak na stambene kredite gotovo ne idu ispod 6 posto godišnje, štoviše, kreću se od 6,50 do 7,50 posto. Kamate na gotovinske kredite u prosjeku se kreću od 9 do 11 posto, ovisno o bonitetu i statusu klijenta, a najskuplji su okvirni krediti po tekućem računu, kod kojih su godišnje kamate tek nešto ispod 14 posto.

Kroz kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima hrvatski su građani unazad koju godinu naučili da pri podizanju kredita, osim na visinu kamatne stope, pažnju treba obratiti i na tečajni ili valutni rizik, ako je kredit odobren uz valutnu klauzulu, a kod nas su gotovo svi krediti takvi. Naime, riječ je o riziku koji "udara" po glavnici ukoliko dolazi do većih tečajnih odstupanja, a što se i dogodilo obzirom da je franak u zadnje vrijeme jačao prema euru, pa onda i prema kuni.

Budući da je tečaj euro-kuna gotovo fiksiran na razini između 7,20 i 7,30 kuna za euro, zaduživanjem u eurima tečajni se rizik minimizira koliko se može, iako i tu postoji klauzula. No, središnja banka baš zbog toga tečaj i drži stabilnim. No, dok su dužnici na negativan način osjetili jačanje švicarskog franka prema euru, a onda i prema kuni, vjerovnici, odnosno štediše, unazad godinu ili dvije su na jačanju franka mogli profitirati, iako su kamate na štednju u Švicarcima u našim bankama znatno niže nego na štednju u kunama i eurima, i to u prosjeku za 2 do 3 postotna boda.

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da odluka o načinima štednje ovisi o pojedincu i spremnosti prihvaćanja rizika. Tako je i s francima, budući da je riječ o volatilnoj valuti, u kojoj i štednja i zaduživanje podrazumijevaju preuzimanje valutnog rizika. Ističe da je za naše građane najsigurnije štedjeti u domaćoj valuti ili eurima, obzirom na dosadašnju tečajnu politiku HNB-a i dogledni ulazak zemlje u EU i eurozonu. Šantić poručuje i da smo u razdoblju pojačane napetosti na svjetskim financijskim tržištima koja vodi ka izraženijoj volatilnosti na deviznim tržištima, a takvi trendovi će se, zaključuje, zadržati još nekoliko godina.