Ukupni krediti stanovništvu u listopadu su dosegnuli 136 milijardi kuna, što je 0,3 posto više nego u rujnu i 3,5 posto više nego krajem lanjskog listopada, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

U odnosu na kraj prošle godine ti su krediti porasli za 2,2 posto.

Najznačajniji udio, s više od 44 posto, zauzimaju stambeni krediti, koji su u listopadu iznosili 60,7 milijardi kuna. Time je ostvaren rast od 8,6 posto u odnosu na listopad prošle godine te nastavljen trend rasta koji traje od studenog 2017. godine, komentiraju analitičari Raiffeisen banke (RBA).

Na mjesečnoj razini stambeni krediti porasli su za 0,4 posto, a zbog povećane kreditne aktivnosti, dijelom i zbog programa poticane stanogradnje, udio stambenih u ukupnim kreditima stanovništvu porastao je u proteklih godinu dana s 42,5 na 44,6 posto, dok se udio stambenih kredita u kunama u ukupnim stambenim kreditima povećao s 30 na 31,3 posto.

S druge strane, kažu RBA-ovi stručnjaci, primjetno je značajno usporavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita koji su u ukupnim kreditima stanovništvu u listopadu sudjelovali s 38,8 posto. Kod te vrsta kredita, sve do početka krize uzrokovane pandemijom bio je prisutan rast uz dvoznamenkaste stope, a trend osobito snažnog nenamjenskog kreditiranja bio je prisutan od druge polovice 2018. do ožujka 2020. godine, kada je započelo njihovo usporavanje.

Prema posljednjim podacima HNB-a, nominalno stanje nenamjenskih gotovinskih kredita (koji su dominanto odobravani u domaćoj valuti) iznosilo je 52,9 milijardi kuna, što je 0,3 posto više u odnosu na listopad 2019. dok je u odnosu na rujan poraslo za 0,1 posto.

U odnosu na kraj prošle godine, gotovinski nenamjenski krediti manji su za 0,2 posto.

Izuzev stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita, godišnjem rastu kredita sektoru stanovništva pridonio je jedino još godišnji rast hipotekarnih kredita (7,3 posto), dok su sve ostale komponente prema namjeni zabilježile godišnji pad, a to su potrošački krediti (-19 posto), krediti za automobile (-22,5 posto), krediti po kreditnim karticama (-1,2 posto) te prekoračenja po transakcijskim računima (-2,7 posto).

Valutna struktura kreditnih obveza sektora stanovništva pokazuje trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu sigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa. Unatoč usporavanju godišnjih stopa rasta kunskih kredita stanovništvu, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u listopadu je u odnosu na isti mjesec prošle godine porastao za 1,3 postotni bod pri čemu je iznosio 55,3 posto.

"U godini pred nama očekujemo nastavak rasta kredita sektoru stanovništva koje će kao i u ovoj godini biti podržani nastavkom subvencionmiranih stambenih kredita, u sklopu APN programa koji je produljen do 2023. godine, dok će rast zasigurno biti i posljedica financiranja stambenih objekata oštećenih u potresu ove godine", kažu RBA-ovi analitičari.