Hrvatska i Slovenija nekada su bile uzor životnog standarda istočnoeuropskim zemljama, ali to je danas stvar prošlosti, piše Jutarnji list.

Nove članice EU u posljednjem su desetljeću rasle brže i BDP po glavi stanovnika sustizao je nekadašnje uzore. U analizi slovenskih Financi koje su se pozabavila tom temom, Jože Colarič, prvi čovjek Krke ističe primjer Poljske koja je doživjela ogromne promjene.

„Infrastruktura, način na koji tvrtke posluju, automobili, mobiteli, poslovni prostori koje su koristili naši partneri ... Imali su puno bolje stvari nego mi", kazao je u jednom intervjuu Colarič koji primjećuju da su Slovenci spavali u zadovoljstvu da su najbolji i slabo investirali u istraživanje i razvoj, a druge tranzicijske zemlje u međuvremenu su brzo išle naprijed.

Posebno veliki iskorak imala je Slovačka. BDP po stanovniku, prema paritetu kupovne moći, u toj je zemlji 2000. godine bio polovina prosjeka EU, a deset godina kasnije došao je na razinu od 74 posto. Na istoj razini 2000. bila je i Hrvatska, ali ona se u međuvremenu popela na tek 61 posto prosjeka EU. Još je skromniji bio napredak Slovenije. Ona je prije 12 godina za EU zaostajala 20 posto, a danas tek neznatno manje, 15 posto. Čak je bolje stajala 2005. godine kada joj je do prosječne razine razvijenosti u EU nedostajalo 13 postotnih poena.

Prognoze za Hrvatsku iz studenog prošle godine govorile su da se očekuje rast od 0,6%. Pokazalo se da se poslovno okruženje pogoršalo, pa je umjesto rasto od 0,5 posto, eurozona suočena s očekivanim padom od 0,3 posto. Za očekivati je da će revidirana prognoza za Hrvatsku također biti lošija. Stoga će se razlike između zemalja regije koje idu naprijed i onih koje zaostaju još više povećati.