Nadopuna će ići u smjeru reguliranja zakonske zatezne kamatne stope između poduzetnika gdje se ista više neće vezivati uz eskontnu kamatnu stopu nego uz prosječnu kamatnu stopu odobrenu poduzetnicima na tržištu što puno realnije pokazuje situaciju na tržištu. Očekujemo smanjenje zatezne kamatne stope za nekoliko postotnih poena.

Hoće li Ministarstvo financija uspjeti do 1. srpnja u potpunosti ispoštovati zakonske rokove plaćanja? Uz sanaciju zdravstva, što još treba učiniti da bi državne institucije i javna poduzeća ispunili zakonske odredbe?

Ovih dana kreće se sa isplatom preko 3 milijarde kuna duga unutar zdravstvenog sustava što će biti snažna podrška onim poduzećima koji se bave djelatnošću vezanim uz zdravstvene usluge. Javna poduzeća se pridržavaju zakonskih rokova plaćanja. Jedino gdje još trebamo dodatnog napora je područje Hrvatskih željeznica koje su u završnoj fazi restrukturiranja tako da očekujemo da će cjelokupni sustav plaćanja koji ima direktne ili indirektne odnose sa državom u potpunosti biti normaliziran za nekoliko mjeseci.

U kojoj mjeri privatni sektor provodi odredbe zakona. Koliko su se realno od stupanja na snagu zakona skratili rokovi plaćanja?

Novi rokovi plaćanja usklađeni su s direktivama EU, te ulaskom hrvatskih poduzeća na europsko tržište pravila igre postaju jasnija i pod strogim kontrolama institucija. Mislim da našim poduzetnicima ne smetaju jasna pravila igre, nego im smeta ako se jedni pridržavaju tih pravila, a drugi ne. Nakon završetka prve faze predstečajnih nagodbi kada bi se veći broj poduzeća trebao financijski stabilizirati znati ćemo pravu provedbu odredbe o rokovima plaćanja. Znači na jesen bi se trebalo osjetiti da se sustav dovodi u normalu.

Što možemo očekivati od predstečajnih nagodbi s obzirom na dosadašnju praksu. Koliko se dosad smanjila nelikvidnost u sustavu zbog uspješno provedenih nagodbi i koliko bi se trebala smanjiti do kraja godine?

Predstečajne nagodbe su novi model restrukturiranja poduzeća koji se po prvi puta u našoj povijesti počeo primjenjivati u praksi. Nažalost on dolazi tek u četvrtoj godini krize i to tek sa dolaskom nove Vlade koje se uhvatila s problemima hrvatskog gospodarstva odustajući od modela masovnih stečajeva ili modela ne čini ništa tržište će se samo pobrinuti za sebe. Početni rezultati su pokazali da su poduzetnici prihvatili novim model restrukturiranja, jer je trenutno u procesu nagodbe oko 38 milijardi kuna. Rezultati u području nelikvidnosti također su vidljivi, zadnjih 8 mjeseci nelikvidnost konstantno pada te je smanjena sa 44,6 milijardi kuna na 37,3 milijardi kuna ili za oko 16%. Do kraja godine postavili smo si ambiciozan cilj pada nelikvidnosti ispod 10 milijardi kuna.

Jeste li zadovoljni ukupnim odazivom poduzetnika i rezultatima mjere reprograma poreznog duga? Kako tumačite da je za 2. krug reprograma pristiglo znatno manje zahtjeva poduzetnika?

U zadnjih godinu dana kroz medije se konstantno provlači poruka o poreznoj presiji, dok je situacija upravo obrnuta što se ogleda i u prvim mjerama Vlade u pomoći gospodarstvu kroz dva reprograma poreznog duga. Za 7.359 poduzetnika u kojima je zaposleno 60.744 radnika odobren je reprogram u iznosu od preko 3 milijarde kuna. Zar je to oblik porezne presije? Drugi krug reprograma je poslužio uglavnom onim poduzetnicima koji nisu stigli prijaviti svoje obveze u prvom krugu te je stoga razumljiv i njihov manji broj, ali ukupan efekt reprograma je značajna pomoć hrvatskom gospodarstvu jer brojke govore za sebe.

Zakon o naplati poreznog duga fizičkih osoba omogućio je bivšim obrtnicima i građanima reprogram poreznog duga. Kakav je odaziv u prvih desetaka dana i što očekujete od ove mjere?

U prvim danima njegove primjene početni odaziv za rješavanje poreznog duga fizičkim osobama ukazuje na ohrabrujuće rezultate. S danom 20.05.2013. Porezna uprava zaprimila je 1.363 zahtjeva i to 1.121 zahtjev za reprogramom i 242 zahtjeva za jednokratnu uplatu poreznog duga. Kada govorima o iznosima poreznog duga koji su u postupku obrade onda govorimo o ukupnom iznosu od 93 milijuna kuna ili 62,3 milijuna kuna duga po glavnici i 30,7 milijuna kuna duga s osnove kamata.