Prema analizi koju je za Vladu pripremio zagrebački Ekonomski institut, ulazak Hrvatske u Europsku Uniju neće imati dramatičan utjecaj na život građana ili na gospodarske tokove; ali bi građani ipak trebali postati bogatiji za milijardu dolara, javlja Jutarnji list.
Naime, zbog samog ulaska na jedinstveno europsko tržište 2009. godine - koju Institut smatra realnom godinom priključenja - Hrvati će raspolagati sa milijardu dolara više, ali će time povećati potrošnju za samo 2,6 posto. Osim toga, analiza procjenjuje da će pozitivni efekti članstva građanima do 2025. godine osigurati 5,1 milijardu dolara kojih bez članstva u Uniji ne bi bilo.
Ekonomski institut predviđa i da nakon priključenja EU cijene u trgovinama neće bitno rasti, inlfaciju koja će biti manja nego u nekim sadašnjim članicama te nastavaak stabilnog tečaja kune. Međutim, iako će se makroekonomska stabilnost zadržati, neće doći do gospodarskog uzleta poput onog koji su doživjele neke zemlje koje su se Uniji priključile 2004. godine. Tako bi stopa rasta BDP-a nakon ulaska u Uniju trebala iznositi 4,9 posto, a prosječna stopa rasta za idućih dvadeset godina bez ulaska u EU procijenjena je na 4,3 posto pa razlika između njih jedva premašuje pola posto. Analiza pokazuje i da će Hrvatska morati izdvojiti značajna sredstva za troškove prilagođavanja. Najskuplje će biti prilagodbe u području zaštite okoliša u koje će se do 2015. godine morati uložiti gotovo deset milijardi kuna, a za osiguranje schengenskog režima na 1198 kilometara dugoj granici prema istoku do 2012. godine trebat će potrošiti oko dvije milijarde kuna. Troškove prilagodbe ipak će donekle ublažiti iz zajedničkog proračuna Unije.