Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna inozemna izravna ulaganja (sa zadržanom dobiti) u RH od 1993. do kraja 2006. godine iznosila su 14,237 milijardi eura, dok su samo vlasnička ulaganja (plus zadržana dobit), iznosila 11,5 milijardi eura.

U isto vrijeme, Hrvatska je ukupno u inozemstvo investirala 1,88 milijardi eura, dok su vlasnička ulaganja (plus zadržana dobit) iznosila 1,82 milijarde eura. Dakle, stranci su u Hrvatsku uložili gotovo sedam puta više nego Hrvati u inozemstvo ali je struktura tih ulaganja bitno različita. Stranci su oko 20 posto sredstava uložili u popularne greenfield investicije, dok su Hrvati na greenfield investicije u inozemstvo izdvojili samo osamnaesti dio uloženog.

Inozemne vlasničke investicije u financijski sektor (bez mirovinskih fondova i osiguravajućih društava) iznose 3,58 milijardi eura, u poštu i telekomunikacije 1,71 milijardu eura, u proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 1,554 milijarde eura, u proizvodnju hrane i pića (ako tome pribrojimo ulazak Lactalisa u Dukat) 740 milijuna eura te u proizvodnju naftnih derivata 543 milijuna eura.

S druge strane, hrvatska vlasnička ulaganja u inozemstvo najvećim se dijelom odnose na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda, na što otpada 914 milijuna eura, dakle više od polovice ukupnih vlasničkih ulaganja u inozemstvo. Slijede ulaganja u proizvodnju hrane i pića (149 milijuna eura), u poljoprivredu (106,6 milijuna eura), vodeni prijevoz (106 milijuna eura), te u financijski sektor (81 milijun eura).