Najviše kineskih kredita odlazi u Sjedinjene Američke Države, pokazalo je istraživanje koje je pratilo kreditne aktivnosti Pekinga i otkrilo da Kina značajno više posuđuje zemljama s višim dohotkom nego zemljama u razvoju.

U razdoblju od 2000. do 2023. godine kineski krediti i bespovratna pomoć u 200 zemalja dosegnuli su iznos od ukupno 2,2 bilijuna dolara, pokazalo je u utorak objavljeno izvješće AidDate, istraživačkog laboratorija pri američkom sveučilištu William & Mary.

Iako je kroz dulje razdoblje smatrana kreditorom zemalja u razvoju putem inicijative "Pojas i put", Kina je težište prebacila na kreditiranje naprednih gospodarstava, čime podržava stratešku infrastrukturu i visokotehnološke lance opskrbe u područjima kao što su poluvodiči, umjetna inteligencija i čista energija.

Veličina kineskog kreditnog portfelja dva do četiri puta je veća nego što pokazuju ranije procjene, objavio je AidData, dodajući da je Kina zadržala status najvećeg službenog svjetskog kreditora.

Odgovarajući na Reutersov upit za komentarom rezultata istraživanja, kinesko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su se njihova inozemna ulaganja i financiranje "pridržavali međunarodnih praksi, tržišnih načela i načela održivosti duga".

Više od tri četvrtine kineskih inozemnih zajmodavnih aktivnosti sada podržava projekte i aktivnosti u zemljama s višim srednjim dohotkom i zemljama s visokim dohotkom, pokazalo je istraživanje.

"Velik dio kreditiranja bogatih zemalja usmjeren je na kritičnu infrastrukturu, kritične minerale i akviziciju visokotehnološke imovine poput tvrtki za poluvodiče", rekao je glavni autor izvješća i izvršni direktor AidDate Brad Parks.

Sjedinjene Države u samom su vrhu popisa kineskog kreditiranja službenih sektora, primivši više od 200 milijardi dolara za gotovo 2.500 projekata i aktivnosti, navodi se u izvješću.

Kineski državni subjekti "aktivni su u svakom kutku i sektoru SAD-a", financirajući izgradnju LNG projekata u Teksasu i Louisiani, podatkovnih centara u Sjevernoj Virginiji, terminala u međunarodnoj zračnoj luci John F. Kennedy u New Yorku i međunarodnoj zračnoj luci Los Angeles, plinovoda Matterhorn Express i naftovoda Dakota Access, objavio je AidData.

Peking je financirao akvizicije visokotehnoloških tvrtki, a kineski državni kreditori osigurali su kreditne linije mnogim tvrtkama s popisa 500 najvećih kompanija u SAD-u po visini prihoda koji objavljuje magazin Fortune, uključujući kompanije Amazon, AT&T, Verizon, Teslu, General Motors, Ford, Boeing i Disney, navodi se u izvješću.

Udio kineskog kreditiranja zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom pao je pak s 88 posto 2000. godine na svega 12 posto u 2023. godini. Peking je također smanjio kreditiranje infrastrukturnih projekata na "globalnom jugu" u sklopu inicijative Pojas i put.

Istodobno je više nego utrostručen udio kineske podrške zemljama sa srednjim i visokim dohotkom, na čak 76 posto u 2023. godini.

Usporedbe radi, Europska unija dobila je 161 milijardu dolara kineskih kredita, a Ujedinjeno Kraljevstvo 60 milijardi dolara, pokazalo je istraživanje.