Ulagače na svjetskim burzama jučer je neugodno iznenadio podatak o neočekivanom padu industrijske proizvodnje u Njemačkoj u prosincu prošle godine za 0,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je već četvrti mjesec zaredom kako proizvodnja pada.

Njemačkoj prijeti reecsija

Analitičari kažu kako to povećava izglede da je u četvrtom lanjskom tromjesečju njemački bruto domaći proizvod (BDP) pao, kao i u prethodnom tromjesečju.

A to bi značilo da je njemačko gospodarstvo uronilo u recesiju, odnosno palo dva kvartala zaredom.

„Analitičari su očekivali rast proizvodnje. No, kako je pala, čini se da je sada u pitanju i pozitivan podatak o BDP-u u četvrtom tromjesečju", kaže Thomas Gitzel, analitičar u VP Bank Group.

Rast njemačkog gospodarstva, ali i cijele eurozone već se neko vrijeme usporava, pa su posljednjih tjedana zaredala smanjenja procjena.

U četvrtak je Europska komisija oštro smanjila procjenu rasta gospodarstva eurozone u ovoj godini na 1,3 posto, s prethodnih 1,9 posto, zbog neizvjesnosti u globalnoj trgovini i domaćih čimbenika u vodećim gospodarstvima.

Pritom je Komisija smanjila procjenu rasta njemačkog gospodarstva, najvećeg u Europskoj uniji na 1,1 posto, s prethodnih 1,8 posto.

I sama je njemačka vlada nedavno zbog, kako je poručila, globalnih trgovinskih napetosti i bojazni povezanih s brexitom snizila prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 na 1 posto.

Italija već u recesiji

Od kraja siječnja poznato je, pak, da je Italija uronila u recesiju jer su službeni podaci pokazali da je u posljednjem tromjesečju 2018. godine tamošnji BDP pao za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je gospodarstvo skliznulo za 0,1 posto.

Zbog toga je Europska komisija u četvrtak oštro smanjila procjenu rasta talijanskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 1,2 na samo 0,2 posto.

EK smanjila procjene i za Hrvatsku

Uz to, Komisija je smanjila i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto jer očekuje usporavanje rasta izvoza zbog slabljenja gospodarstava u Europskoj uniji, najvažnijih hrvatskih trgovinskih partnera.

O tome se u četvrtak razgovaralo na okruglom stolu Akademije Zagrebačke burze "2019. - što donosi tržištu kapitala i gospodarstvu?".

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić kazao je da se većina negativnih rizika za rast hrvatskog gospodarstva odnosi na inozemstvo.

"Problem je što je Hrvatska najviše naslonjena na Italiju i Njemačku, upravo svoje najjače trgovinske partnere, i to će se sigurno negativno odraziti", ocjenjuje Šošić.

Usporavanje rasta izvoza

U četvrtak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su da je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2018. godini dosegnula 107,6 milijardi kuna, što je 2,9 posto više nego u 2017.

To je znatno sporiji rast izvoza roba nego u 2017. godini, kada je skočio 12 posto.

S obzirom na recesiju u Italiji i slabost njemačkog gospodarstva, za očekivati je da će se rast hrvatskog izvoza u te dvije zemlje usporiti.

U prvih 11 mjeseci prošle godine hrvatski izvoz u Italiju porastao je za 9,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, na 14,4 milijarde kuna, pokazuju posljednji podaci DZS-a.

Izvoz Hrvatske u Njemačku istodobno je porastao za 12 posto, na 13,2 milijarde kuna.

Odgovarajući na pitanja novinara o smanjenju gospodarskih procjena EK za Hrvatsku i EU, ministar financija Zdravko Marić kazao je u četvrtak: "Mi smo integralni dio unutarnjeg tržišta i svaka situacija koja se događa u bilo kojoj zemlji članici, a posebice onima koje su nam ne samo geografski već i gospodarski bliže, se prati i gleda".

Istaknuo je i da se, kada se, primjerice, gleda situacija u Italiji i njezin značaja za hrvatsko gospodarstvo, to treba gledati i pratiti po svakoj djelatnosti.

Negativni utjecaj na turizam?

Osim na izvoz, recesija u Italiji, a možda i Njemačkoj mogla bi, ako se ti negativni trendovi produlje, nepovoljno utjecati i na hrvatski turizam jer bi zbog slabljenja kupovne moći dio njemačkih i talijanskih turista mogao ove godine odustati od ljetovanja.

Ministar Marić kazao je u četvrtak da Talijani jesu jedni od glavnih inozemnih turista u Hrvatskoj, ali da posljednjih nekoliko godina njihove brojke nisu slijedile brojke koje su se bilježile, primjerice, iz skandinavskih zemalja, s britanskog ili tržišta Dalekog istoka, Amerike, kao i Njemačke ili Austrije.

„Tu ne vidimo da bi trebalo biti nekih značajnijih poremećaja", kazao je Zdravko Marić.