Statistika Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuje da su u srpnju ove godine najnižu prosječnu kamatnu stopu imali stambeni krediti s valutnom klauzulom, za koje je ona iznosila 2,56 posto, dok je najveći prosjek od 7,35 posto bio kod kunskih kredita na osnovi dopuštenih prekoračenja po transakcijskim računima.

"U srpnju 2021. godine najveći prosjek kamatnih stopa zabilježen je kod kunskih kredita na osnovi dopuštenih prekoračenja po transakcijskim računima, 7,35 posto ili 0,48 postotnih bodova manje nego u srpnju 2020. godine, a najniži kod stambenih kredita odobrenih s valutnom klauzulom, 2,56 posto ili 0,42 postotna boda manje nego u srpnju 2020. godine, pri čemu obje kategorije kredita imaju na tromjesečnoj i godišnjoj razini blagi trend pada", navode iz središnje banke u srijedu objavljenom priopćenju o statistici kamatnih stopa.

Dopuštena su prekoračenja ugovori o kreditu i za njih je predviđena puna zaštita potrošača koja uključuje ograničenje efektivne kamatne stope (EKS), postupnu otplatu u 12 rata, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, kao i prethodno utvrđivanje kreditne sposobnosti.

Posljednjih je dana, pak, sporenja u javnosti izazvala najava središnje banke o reguliranju prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana. Naime, za razliku od dopuštenog prekoračenja, kod prešutnog prekoračenja poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na izvještavanje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu te banka ima samo obvezu pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Također, za prešutno prekoračenje nije obvezna procjena kreditne sposobnosti, ne primjenjuje se ograničenje visine EKS-a te nije obvezna primjena odredbe o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja.

Inicijativa zakonske izmjene reguliranja prešutnog prekoračenja pokrenuta je i temeljem istraživanja HNB da 70 posto potrošača s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje, pri čemu više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja i nerijetko iznose do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.

No, posljednjih su dana neki mediji objavili kako se "zatvaraju minusi na tekućem računu te će se 840.000 ljudi naći u dužničkoj krizi", uz podatke kako dopuštena prekoračenja koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća, pri čemu se kamatne stope na prešutna prekoračenja kreću od 8,11 do čak 17,4 posto.

Na to su iz središnje banke reagirali porukama kako HNB "nije pokrenuo inicijativu za ukidanje postojećih prešutnih prekoračenja, već za sniženje njihove cijene".

Tako su iz HNB-a i jučer ponovili da pokreću inicijativu za odgovarajuću izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju, a kojim bi predložili da se i kod korisnika prešutnih prekoračenja primjena ograničenja EKS-a i zajamči postupna otplata, što sada nije slučaj, uz poruku kako to ni u kom slučaju nije poziv za ukidanje prešutnih prekoračenja.

"Bankama smo preporučili da do donošenja zakona na prešutna prekoračenja primjene ograničenje EKS te da kod ukidanja ili smanjenja iznosa prešutnog prekoračenja klijentima omoguće obročnu otplatu kao što je to propisano za dopuštena prekoračenja", naveli su iz HNB-a i u jučerašnjem priopćenju.

Nastavlja se pad kamatnih stopa za kredite nefinancijskim poduzećima

Središnja banka u danas objavljenom priopćenju navodi kako statistički pokazatelji kamatnih stopa koje banke primjenjuju za izračun kamata na najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima u srpnju 2021. godine uglavnom nastavljaju višegodišnji trend pada, a povećanje u odnosu na srpanj 2020. godine zabilježeno je samo kod kratkoročnih dolarskih kredita nefinancijskim poduzećima.

Po podatcima koje iznose, kod glavnih kategorija kredita odobrenih nefinancijskim poduzećima, u srpnju 2021. godine najveći prosjek kamatnih stopa zabilježen je kod kratkoročnih kunskih kredita, 2,87 posto ili 0,08 postotnih bodova manje nego u srpnju 2020. godine, a najniži kod kratkoročnih eurskih kredita, 0,56 posto ili 0,35 postotnih bodova manje nego u srpnju 2020. godine.

Kamatne stope na oročene depozite nastavljaju višegodišnji trend pada

Iz HNB-a ističu i kako statistički pokazatelji kamatnih stopa koje kreditne institucije primjenjuju za izračun kamata na glavne izvore svojih sredstava u srpnju 2021. godine nastavljaju višegodišnji trend pada (kod oročenih depozita) odnosno stagnacije (kod transakcijskih računa).

"Kod transakcijskih računa (tekućih i žiroračuna) u srpnju 2021. godine prosjek kamatnih stopa na kunske i devizne račune nefinancijskih poduzeća bio je za 0,01 postotni bod manji nego u istom mjesecu prethodne godine, dok su prosjeci kamatnih stopa na kunske i devizne račune kućanstava bili na istoj razini kao i u srpnju 2020. godine. Pritom je prosjek kamatnih stopa na devizne transakcijske račune nefinancijskih poduzeća iznosio 0,02 posto, a preostala tri prosjeka iznosila su 0,01 posto u srpnju 2021. godine", navodi se u današnjoj objavi središnje banke.

Tako su kod oročenih (kunskih i deviznih) depozita u srpnju ove godine prosjeci kamatnih stopa za kunske depozite bili znatno manji nego u istom mjesecu prethodne godine (za 0,07 postotnih bodova kod kućanstava i za 0,06 postotnih bodova kod nefinancijskih poduzeća), a za devizne depozite u eurima neznatno manji nego u srpnju 2020. godine (za 0,02 postotna boda manji za kratki rok i za 0,01 postotni bod manji za dugi rok).

"U srpnju 2021. godine prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite kućanstava iznosio je 0,08 posto, a za dugoročno oročene eurske depozite kućanstava 0,10 posto. Najniži je bio prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite nefinancijskih poduzeća (0,02 posto)", pokazuju najnoviji podatci HNB-a.