Raspoloženje ministara financija iz prošlosti te lakoća zaduživanja došla je na naplatu u najgorem trenutku. Sve do 2015. Hrvatska ima vrlo gust raspored otplaćivanja dugova, a podići nove kredite za otplatu starih sve je teže.

Ovih dana šuška se da banke neće kupiti hrvatsku obveznicu koja se sprema za zadnji tjedan srpnja, zato što su ionako previše izložene, a i zato što su u pola godine državi izdale novih 6,3 milijarde kuna kredita. Sve u svemu, dugove ćemo teško otplatiti bez rasta BDP-a koji se ne očekuje tako brzo, kao i zbog činjenice da država mora svake godine smanjiti udio potrošnje u BDP-u za jedan posto, odnosno za tri milijarde kuna.

Tportal je analizirao ritam otplate obveznica i inozemnog duga da se vidi što sve moramo otplatiti iz ukupnog javnog duga koji se popeo na 161 milijardu kuna, ne uključujući pritom još i 59,8 milijardi kuna jamstava danih raznim državnim tvrtkama.

Kad se podvuče račun ispod silnih brojki, Hrvatska za glavnicu obveznica u mandatu Zorana Milanovića mora pronaći još 26 milijardi kuna te za kamate na još oko 6,5 milijardi kuna. Krediti u ovom trenutku - ne računajući one koje ćemo tek podignuti - stoje tri milijarde kuna, a proračun će biti tanji za devet milijardi kuna. To je ukupno 35 milijardi za isplatiti, a devet milijardi za uštedjeti!

Ove godine smo mirni barem što se tiče obveznica, jer jedina ovogodišnja obveza već je sjela na račun u svibnju. Ipak, od travnja do lipnja država je morala otplatiti i kredit od 175 milijuna eura, a do kraja godine treba izdvojiti još skoro 100 milijuna eura za kredite te oko 209 milijuna eura za kamate i prinose na strane obveznice, što je izdatak koji se svaku godinu ponavlja. Podaci o otplati unutarnjeg duga nisu javno objavljeni pa tu možemo samo spekulirati.

Iduće godine proračun treba srezati za još tri milijarde kuna te otplatiti domaću obveznicu u iznosu od četiri milijarde kuna. To nije sve jer se izdala uz kamatu od 5,5 posto što će porezne obveznike stajati još 220 milijuna kuna. Što se tiče inozemnog dijela dugova, imamo i tu otplatiti oko 350 milijuna eura, odnosno preko 2,5 milijarde kuna. Nešto ćemo dati za kamate na obveznice, a nešto za kredite. Dugovi u ove dvije godine mačji su kašalj prema onome što nas čeka u 2014. i 2015. U te dvije godine na naplatu dolazi pet izdanja obveznica.

Samo u 2014. otplatit ćemo ne računajući kamate 8,6 milijardi kuna za obveznice. Ni te godine ne smijemo zaboraviti na Zakon o fiskalnoj odgovornosti i rezanje potrošnje države. Oba izdanja koja stižu na naplatu leći će na riznicu do 15. travnja, pa će to biti poprilično izazovno jer je prvi kvartal obično najlošiji u pogledu punjenja proračuna. Kako ćemo skupiti te silne milijarde morat će domisliti Slavko Linić, ali ako ne zadržimo rejting, bit će još gore. Kraj tih milijardi sitno izgledaju kamate od 450 milijuna kuna i ‘kreditić' države od 1,2 milijarde kuna.

Ali ipak najgore za proračun bit će u godini izbora, 2015. Tri obveznice treba isplatiti, a ukupno sve tri koštaju skoro 14 milijardi kuna. Investitorima, svjetskim i domaćima na račun mora leći i kamata od 750 milijuna kuna. Tu je i kredit od 290 milijuna eura, odnosno oko 2,5 milijarde kuna.