Događanja na tržištu posljednjih su dana uvelike bila pod utjecajem dvaju čimbenika: početka novog razdoblja održavanja i izdvajanja obvezne pričuve i najave novih mjera HNB-a kojima se pokušava utjecati na usporavanje inozemnog zaduživanja i rasta kredita banaka. Naime, nova mjera se odnosi na primjenu održavanja minimalnog omjera između obveza i potraživanja (primjenjivana dosada samo za devizne obveze) za kunske depozite s valutnom klauzulom (stopa od 32 posto).
S obzirom da se radi o značajnom iznosu depozita i obveze banaka će se znatno povećati što je dovelo i do velike potražnje za kunskom likvidnošću kao posredni efekt rasta potražnje za devizama. Na prekjučerašnjoj je obratnoj repo aukciji snažno podignut interes banaka i plasirani iznos likvidnosti u sustav. Nakon aukcije u sustav se slilo dodatnih 2,1 milijardi kuna. Kamatne stope su očekivano podignute, te je prekonoćni ZIBOR došao do razine do 3,85 posto.
Blago je podignuta razina dugoročnih kamatnih stopa, što je potvrda da se ne očekuju veći pomaci u likvidnosti u dugom roku. U sjeni je ostala aukcija trezorskih zapisa na kojoj je usprkos upisu ispod planiranog ostvaren solidan rast upisanog iznosa zapisa uz i dalje prisutan interes i niže prinose. Naime, dospjelo je nešto više zapisa od upisanog.
Jednogodišnji prinos je ipak ostao nepromijenjen na razini od 3,85 posto, no šestomjesečni i tromjesečni prinosi su još smanjeni omogućujući zaduživanje države po kamatnim stopama nižim od trenutnih na novčanom tržištu. Prinosi su sada na razini od 3,20 posto i 3,55 posto.
izvor: www.poslovni.hr