Na hrvatskom tržištu nekretnina u prvoj polovini 2025. godine ostvareno je nešto više od 57 tisuća transakcija, što je pad za 15 posto na godišnjoj razini, pri čemu je za isti postotak pao i broj kupoprodaja stanova i apartmana, dok je kod kuća "minus" iznosio 26 posto, pokazuje analiza agencije za promet nekretninama Opereta.

Na tržištu nekretnina u prvoj polovini 2025. godine, navodi se u novom Opereta Biltenu, ostvareno je 57.095 kupoprodaja za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, to predstavlja pad od 10.320 transakcija, odnosno 15 posto.

U tom razdoblju kuće bilježe pad broja transakcija od 26 posto. Stanovi i apartmani ostvarili su ukupno 11.322 transakcija, što je pad od 15 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. Prodaja građevinskih zemljišta pala je za 17 posto, dok ukupni pad transakcija u kategoriji garaža, parkirnih mjesta i garažno-parkirnih prostora iznosi 12 posto.

Iako Grad Zagreb i dalje bilježi najveći broj kupoprodajnih transakcija u prvoj polovini 2025., ukupno 7.876, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zabilježen je pad od 20 posto ili 1.932 transakcije manje, što po riječima analitičarki Operete, upućuje na nedostatnu ponudu nekretnina.

"Na tržištu postoji znatan broj kupaca koji su spremni i kreditno sposobni za kupnju, no često ne pronalaze adekvatnu nekretninu", navodi se u analizi, autorica Jelene Kravoščanec Todorović i Martine Mataić Škugor.

Varaždinska županija s rastom od 28 posto

Slična situacija prisutna je i u Šibensko-kninskoj županiji, uz pad transakcija za 26 posto, gdje je ponuda također ograničena, osobito u urbanim sredinama i uz obalu, što dodatno smanjuje likvidnost tržišta.

Nasuprot tome, navode iz Operete, Splitsko-dalmatinska županija, uz pad za 31 posto, Primorsko-goranska s padom od 27 posto i Istarska županija s "minusom" od 20 posto, imaju veći broj dostupnih nekretnina, no njihove visoke cijene često premašuju mogućnosti domaćih kupaca, što rezultira padom broja realiziranih kupoprodaja, unatoč i dalje prisutnoj potražnji.

Ukupno je u 16 županija zabilježen pad broja transakcija u prvoj polovini 2025., u rasponu od tri do 32 posto. S druge strane, rast je zabilježen u pet županija, pri čemu se posebno ističe Varaždinska županija s porastom za čak 28 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

"Nastavlja se trend preusmjeravanja interesa prema lokacijama izvan glavnih urbanih središta, gdje je moguće kupiti veće stambene površine i stvoriti kvalitetnije uvjete za život. Varaždin se pritom izdvaja kao sveučilišni centar s odličnom prometnom povezanošću s većim gradovima u zemlji i inozemstvu", istaknuto je.

U Varaždinskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine tako je realizirano 3.735 kupoprodaja, u odnosu na 2.912 prodanih nekretnina u istom razdoblju lani.

Kako zaključuju iz Operete, tržište nekretnina u prvoj polovici 2025. pokazuje znakove usporavanja, ne zbog manjka interesa, već zbog sve izraženije dileme kod kupaca. "Kupci sve promišljenije donose odluke, ali interes za kvalitetnim nekretninama i dalje postoji, što upućuje na to da tržište ne stagnira, već traži novu ravnotežu između cijene, ponude i stvarnih potreba", ocjenjuju.

Kvadrat stana u Zagrebu u godinu dana poskupio u prosjeku za 16 posto

Iznijeli su i analizu realiziranih kupoprodajnih cijena stanova u Zagrebu, isključivo starogradnje, kojom je utvrđeno da je u prvoj polovici 2025. prosječna cijena stambenih kvadrata na godišnjoj razini porasla za 446 eura ili 16 posto. Kvadrat je tako stajao u prosjeku 3.166 eura, u odnosu na 2.720 eura u prvoj polovici 2024. godine.

Pritom, razlika između tražene i realizirane cijene iznosi četiri posto, a prosječno vrijeme prodaje stana u Zagrebu iznosi 3,7 mjeseci.

S udjelom u prodaji od 18 posto, najtraženiji kvart u Zagrebu je Trešnjevka sjever. Slijedi Trešnjevka jug s 12 posto, Novi Zagreb - istok i Centar imaju jednak udio u prodaji od po 10 posto, a slijedi Trnje s devet posto.

Stambene nekretnine u Zagrebu više se kupovale kreditima no vlastitim sredstvima

Analiza je između ostalog pokazala i da su, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je u kupoprodajama prevladavalo plaćanje vlastitim sredstvima, na način financiranja kupnje stanova u Zagrebu snažan utjecaj imale HNB-ove postrožene mjere kreditiranja, koje su stupile na snagu 1. srpnja.

Akcijski uvjeti banaka, navode iz Operete, potaknuli su klijente na bržu odluku o kupnji nekretnine kako bi iskoristili niže kamatne stope i blaže kriterije za utvrđivanje kreditne sposobnosti.

Tako je 56 posto nekretnina kupljeno putem kredita, a 44 posto gotovinom.

Kupnje s investicijskom namjerom i dalje predvode tržište, s udjelom od 22 posto, što potvrđuje da građani nekretnine i dalje percipiraju kao siguran oblik ulaganja, osobito u uvjetima inflacije i nesigurnosti drugih oblika štednje, kažu iz Operete. Napominju i da su povoljniji uvjeti kreditiranja, koji su bili dostupni prije stupanja na snagu strožih mjera HNB-a, potaknuli interes za kupnju nekretnina ne samo u investicijske svrhe, već i među građanima koji kupuju svoju prvu nekretninu.

Kada je riječ o starosnoj dobi kupca, povoljniji uvjeti kreditiranja i mjera povrata poreza za kupnju prve stambene nekretnine za mlade do 45 godina značajno su utjecali na povećanje aktivnosti kupaca u dobi od 30 do 40 godina, čiji je udio porastao za devet postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pa je tako njihov udio dosegnuo 39 posto, stoji u analizi.