Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je ovogodišnjem tromjesečju ostvaren višak od 636 milijuna eura, što je za 1,5 milijardi povoljnije nego u istom razdoblju prošle godine godine kada je zabilježen manjak od 870 milijuna eura, pokazuju podatci iz HNB-ovog komentara platne bilance za drugo tromjesečje 2023.

Tome su u prvom redu pridonijele transakcije s proračunom EU-a, odnosno snažno povećanje ukupnog viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, za jednu milijardu eura, zbog rekordnih isplata sredstava krajnjim korisnicima iz fondova EU-a.

"Naime, izvrsna apsorpcija uglavnom je povezana s činjenicom da je posljednji dan lipnja 2023. bio krajnji rok u kojemu su isplaćena preostala sredstva za obnovu od potresa iz Europskog fonda solidarnosti. Osim toga, povoljnim kretanjima pridonio je i rast viška na računu primarnog dohotka, koji uvelike odražava veće isplate izravnih potpora u domaćoj poljoprivredi na teret proračuna EU-a", objašnjavaju analitičari Hrvatske narodne banke (HNB).

Dodaju da je, osim fondova EU-a, poboljšanju salda na tekućem i kapitalnom računu pridonijelo povećanje neto izvoza usluga, ponajprije zbog snažnog rasta prihoda od turizma.

Po podatcima središnje banke, na podračunu sekundarnog dohotka višak je u drugom tromjesečju iznosio 647,6 milijuna eura, što je za 23,9 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je višak na računu kapitalnih transakcija dosegnuo 1,18 milijardi eura, što je za 830,4 milijuna eura više nego u drugom tromjesečju prošle godine.

Na podračunu primarnog dohotka u drugom je kvartalu ove godine ostvaren višak od 147,9 milijuna eura, dok je u isto vrijeme lani bilježen gubitak od 54,2 milijuna eura.

Na podračunu usluga višak je iznosio 3,38 milijardi eura, što je za 492 milijuna eura više nego na kraju drugog tromjesečja prošle godine, a za takav rast zaslužan je rast prihoda od stranih turista za 494 milijuna eura, na 3,18 milijardi eura.

Za razliku od toga, povećan je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, i to za 144 milijuna eura, na 4,72 milijarde eura, uz istodobno smanjenje robnog izvoza i uvoza na godišnjoj razini.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, kumulativni višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2023. iznosio je 2,6 posto BDP-a, što je za 3 postotna boda više nego zabilježeni saldo u cijeloj 2022. godini, ističu iz HNB-a.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u ovoj godini očekuju poboljšanje salda na tekućem računu bilance plaćanja iako će se on i dalje zadržavati u blago negativnom području. Kako dodaju, glavni pokretač pozitivnih kretanja bit će očekivani daljnji rast prihoda od turizma i rast neto priljeva sredstava iz proračuna EU. Osim toga, očekujuo i značajne učinke intenziviranja korištenja sredstava iz programa Next Generation EU.

"Pozitivna ostvarenja turističkih pokazatelja u prvom dijelu godine kao i očekivanja rasta prihoda u središnjem dijelu turističke sezone podupiru naša očekivanja o još jednoj uspješnoj turističkoj sezoni. S druge strane, zaoštravanje monetarnih politika i rast troškova zaduživanja (kamata) na inozemni dug kao i veći profiti banaka i kompanija u stranom vlasništvu djelovat će u suprotnom smjeru. Konačno, slabija inozemna potražnja uslijed očekivanog zamjetnijeg gospodarskog usporavanja u zemljama važnim trgovinskim partnerima i dalje će nepovoljno utjecati na kretanja izvoza roba. Međutim, izgledan je nastavak pada uvoza roba dijelom i pod utjecajem nižih cijena energenata tijekom ove godine, što će ublažavati daljnja pogoršnja na saldu roba", navode iz RBA.