Prezadužene tvrtke u sve većim su problemima jer njihovi vjerovnici imaju sve manje strpljenja za nepodmirene obveze. U utorak su tako dvije tvrtke objavile kako imaju problema s otplatom svojih obveza.

Prvo je građevinska tvrtka Ingra objavila kako ne može otkupiti dospjele komercijalne zapise, da bi Magma odmah nakon toga objavila kako odustaje od glavne skupštine koja je ranije sazvana kako bi odlučila o pretvaranju dugova u vlasničke udjele vjerovnika, što je Ingra napravila prošle godine. Ingra je preko internetskih stranica Zagrebačke burze obavijestila da ne može isplatiti vjerovnike među kojima se nalaze banke i mirovinski fondovi koji su prije godinu dana otkupili komercijalne zapise oznake INGR-M-204E vrijedne ukupno četiri milijuna eura.

Odmah nakon objave vijesti da Ingra ne može otkupiti komercijalne zapise, Burza je blokirala trgovanje njezinom dionicom. Trgovanje je tijekom dana nastavljeno, a dionica je na završetku dana pala više od ... posto.

Problematična Arena

Iz Ingre poručuju da će obveze uskoro biti podmirene te da su ranije obavijestili vjerovnike da neće moći na vrijeme ispuniti svoje obveze, dodajući da država, Grad Zagreb i državna poduzeća njima trebaju platiti dospjele dugove koji premašuju 45 milijuna kuna. Riječ je, među ostalim, o zagrebačkoj sportskoj dvorani Arena koju je Ingra, s Igorom Oppenheimom na čelu Uprave, svojedobno zatvarala u znak prosvjeda što Grad Zagreb ne plaća svoje obveze za održavanje i korištenje dvorane.

I dok iz Ingre poručuju da je sve u redu i da svakodnevno kontaktiraju s vjerovnicima, krugovi bliski mirovinskim fondovima i bankama tvrde da samo razmatraju što će im biti daljnji koraci. Iz Ingre tvrde da bi mogli izdati nove komercijalne zapise ili iskupiti vlastite, ovisno o tijeku pregovora s vjerovnicima, a iz mirovinskih fondova tvrde da će samo razmisliti koje će korake napraviti u naplati svojih potraživanja.

Opcije su brojne, pa se tako može postići dogovor vjerovnika ili dužnika ili će vjerovnici sudski tražiti isplatu svojih potraživanja što bi moglo dovesti i do stečaja tvrtke. Iz financijske industrije tvrde da će nemogućnost isplate komercijalnih zapisa otežati daljnje zaduživanje Ingre jer je na ovaj način narušeno povjerenje budućih investitora.

Tajnovite lokacije

U Ingri logično šire optimizam i tvrde da će vjerovnici i dalje vjerovati Ingri, naglašavajući da su dosad, pa i u ovom slučaju, pokazivali razumijevanje za probleme. A oni su za Ingru, kao i za ostatak građevinskog sektora, počeli udarom svjetske financijske krize u Hrvatskoj 2008. godine. Od tada je Ingra zapadala u sve veće probleme, a oni su kulminirali u drugoj polovini 2010. godine, kada je Uprava vjerovnicima, a to su banke i mirovinski fondovi, zbog nemogućnosti drukčije isplate potraživanja ponudila pretvaranje ukupno 283 milijuna kuna u dionice.

Prema posljednjim informacijama, na zamjenu dionica pristao je dio dobavljača i Ingrinih podizvođača čime je Ingra smanjila dug za 150 milijuna kuna. Ingra je u istoj godini zabilježile 36 milijuna kuna gubitka, a u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježila gubitak od 48 milijuna kuna, što je 12 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Ingra u posljednje vrijeme objavljuje i nove poslove u inozemstvu, čije lokacije često drži tajnovitima, najavljujući veći zaokret prema inozemstvu, pogotovo veliki povratak na svoje tradicionalno tržište u Africi. S obzirom na stanje u hrvatskoj građevini, takvih poslova trebat će što više ako se iz velikih problema misli izvući cijeli sektor, čija je sudbina zbog velikih dugova u rukama ponajviše financijskog sektora.