Ministarstvo financija objavilo je podatke o stanju javnog duga Republike Hrvatske na kraju veljače ove godine. Ukupan dug konsolidirane opće države koji uključuje dug središnje države, izvanproračunskih fondova te lokalne države iznosio je 165,2 milijardi kuna, što je rast od gotovo 7 milijardi kuna u veljači. Najveći dio tog rasta odnosi se na unutarnju komponentu duga središnje države (6,1 milijardi kuna), što je vjerojatno prije svega rezultat rasta neto duga na osnovu izdanih trezorskih zapisa.

Naime, u veljači je iznos novih izdanja trezorskih zapisa za nešto više od 6 milijardi kuna premašio iznos koji je dospijevao. U odnosu na kraj prošle godine, dug opće države porastao je za 9,2 milijarde kuna, odnosno za 5,9 posto.

Javni dug središnje države na kraju je veljače iznosio 155,3 mlrd. kuna, što je za 6,7 milijardi kuna više nego na kraju siječnja. Dug izvanproračunskih fondova u veljači je porastao za 105,3 milijuna kuna te je iznosio nešto više od 8 milijardi kuna. Dug lokalne države, kao najmanja stavka ukupnog javnog duga iznosio je na kraju promatranog mjeseca 1,9 milijardi kuna, što je za 157,3 milijuna kuna više na mjesečnoj razini

Prema podacima Ministarstva financija udio javnog duga konsolidirane opće države porastao je u prva dva mjeseca ove godine te iznosi 48,6% BDP-a, no pridodaju li se tome državna jamstva kao potencijalne obveze, udio u BDP-u se penje iznad 60%. Ukupna jamstva Republike Hrvatske dosegnula su 46,9 milijardi kuna pa su jamstva tijekom prva dva mjeseca porasla za 372 milijuna kuna, odnosno za 0,8%. Od toga, 26,8 milijardi kuna iznosila su inozemna jamstva.