Prema posljednjim podacima Ministarstva financija ukupni je dug opće države (koji uključuje dug središnje države, dug lokalne države te dug izvanproračunskih fondova) na kraju rujna dosegnuo 110,6 milijardi kuna i čini oko 33,2% BDP-a. Ovako definiran ukupni dug opće države veći je za 837 milijuna kuna ili 0,8% nego na kraju kolovoza, a posljedica je povećanja i njegove unutarnje i njegove vanjske komponente.

Javni dug s uključenim državnim jamstvima te dugom HBOR-a dosegnuo je 161,4 milijarde kuna, što je 48,5% BDP. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine to je rast od čak 28,7 milijardi kuna ili 21,6%, što je najveća godišnja stopa rasta ovog pokazatelja još od lipnja 2005. godine. Najznačajnija sastavnica javnog duga, ukupni dug središnje države, na kraju rujna je iznosio 103,2 milijarde kuna, što je za 18,7 milijardi kuna više nego na kraju rujna 2008.

U promatranom mjesecu sve su sastavnice javnog duga zabilježile mjesečni rast, osim lokalne države, čiji je dug blago pao (za 24,5 milijuna kuna), međutim, na godišnjoj razini i lokalna država i ostale sastavnice zabilježile su dvoznamenkasti rast. Krajem 2008. godine i početkom 2009. godine, kada je pristup inozemnim izvorima financiranja bio ograničen, unutarnja komponenta vanjskog duga bilježila je relativno snažan rast, što potvrđuje i nagli rast obveza po izdanim trezorskim zapisima krajem 2008. godine. Tako je od kraja studenog, kada su obveze po izdanim trezorskim zapisima bile ispod 10 milijardi kuna, dug u svega mjesec dana narastao na oko 17 milijardi kuna, nakon čega je trend rasta značajno usporen pa se do kraja rujna iznos obveza popeo na razine oko 20 milijardi kuna.

S obzirom da je država do kraja 2009. godine izdala još dolarsku euroobveznicu (vrijednosti 1,5 milijardi dolara) na inozemnom tržištu te obveznicu denominiranu u eurima (vrijednosti 500 milijuna eura) i kunsku obveznicu (vrijednosti 5,5 milijardi kuna) na domaćem tržištu, sasvim je sigurno da će pokazatelji javnog duga do kraja 2009. godine rasti. Nadalje, pad proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih kretanja u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavat će potrebu države za refinanciranjem svojih obveza pa i u ovoj godini očekujemo rast javnog duga.