Prema podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u rujnu je zabilježila blagi pad u odnosu na kolovoz. Na kraju rujna ukupna je aktiva iznosila 84,82 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 87,81 mlrd. kuna, odnosno 11,4 mlrd. eura. To je za 1,4 mlrd. kuna ili 1,7% manje nego na kraju kolovoza.

Nakon što su u travnju narasle do 93,9 mlrd. kuna, od svibnja se međunarodne pričuve smanjuju pa su u rujnu došle na razinu iz rujna prošle godine. Pri tome je na kunski izraz međunarodnih pričuva blago utjecalo i jačanje kune u odnosu na euro za 0,6%, dok je kuna u odnosu na dolar, u kojem je denominiran ipak znatno manji dio pričuva, oslabila za 4,8% u promatranom razdoblju.

U odnosu na kraj prošle godine bilježe rast od 506 mil. kuna (0,6%), pri čemu je najveći rast zabilježen u travnju, što je najvjerojatnije rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 mlrd. dolara). Time je, uz kupnju deviza od države nakon izdanja 764 mil. eura eurskih trezorskih zapisa u veljači, višestruko nadoknađeno smanjenje međunarodnih pričuva zbog četiri devizne intervencije u iznosu od 724 mil. eura u prvoj polovici ove godine.

Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i ove godine nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od sedam i pol mjeseci (minimalno optimalna razina je tri).

S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja drugog tromjesečja 2013. Dakle, trenutni iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.