Prema posljednjim podacima HNB-a bruto inozemni dug Republike Hrvatske na kraju 2009. je iznosio 44,6 milijardi eura, što je milijardu eura više nego na kraju studenog, odnosno 4,6 milijardi eura ili 11,6% više nego na kraju 2008. godine, a udio duga u BDP-u popeo se na 98,5 posto. U 2009. rastu inozemnog duga pridonio je rast duga svih sektora, osim središnje banke, iako je dinamika rasta prema kraju godine znatno usporena. S obzirom da je uz rast inozemnog duga vanjskotrgovinska aktivnost istovremeno padala, znatno je pogoršan odnos inozemnog duga i izvozu roba i usluga pa je udio inozemnog duga u izvozu roba i usluga porastao na 276%, dok je 2008. iznosio 197,2 posto.

Inozemni dug ostalih sektora, koji ima najveći udio u ukupnom inozemnom dugu, na kraju prosinca je iznosio 21,4 milijarde eura, što je 1,6 milijardi eura ili 7,9% više nego na kraju prosinca 2008. godine. Time je rast vanjskog duga ovog sektora znatno usporen. Naime, do druge polovice 2008. godine dug je ubrzano rastao pa je dosegnuo stopu rasta od 50 posto. Međutim, kako su krajem 2008. inozemni izvori postali teže dostupni, a u 2009. slijedila kontrakcija domaćeg gospodarstva, inozemni dug ostalih sektora bilježio je sve manje godišnje stope rasta. Godišnji rast vanjskog duga banaka u prosincu je tek blago intenziviran te je iznosio 6 posto.

Međutim, to je još uvijek dosta manje od dinamike kojom je dug banaka rastao u razdoblju od travnja do listopada 2009. (kada su se stope rasta kretale između 11,5% i 28,7%). Usporavanje rasta inozemnog duga banaka koje je primjetno u posljednja dva mjeseca 2009. posljedica je prvenstveno baznog učinka s obzirom da je dug banaka krajem 2008. bilježio dvoznamenkaste stope rasta. Inozemni dug banaka na kraju 2009. je iznosio 10,7 milijardi eura i činio 24% ukupnog vanjskog duga, što predstavlja prvo povećanje udjela ovog sektora u ukupnom dugu od svibnja 2009. Izravna inozemna ulaganja na kraju 2009. su iznosila 7,3 milijarde eura, što je 1,5 milijardi eura više nego na kraju 2008. godine.

Na kraju prošle godine dug države (koji obuhvaća središnju državu, fondove i lokalnu državu) bio je za gotovo milijardu eura veći nego na kraju 2008. te je dosegnuo 5,2 milijarde eura. U odnosu na kraj 2008. udio u ukupnom dugu su smanjili ostali sektori (sa 49,9% na 48%), dok se povećao udio države (sa 10,3% na 11,6%) te udio izravnih inozemnih ulaganja (sa 14,8% na 16,4%). Vanjski dug HNB-a od lipnja je nepromijenjen te iznosi 1,1 milijardi eura.

U prvom tromjesečju 2010. godine, zbog povećanih potreba države za refinanciranjem obveza, možemo očekivati nastavak umjerenog rasta inozemnog duga te povećanje udjela duga države u strukturi ukupnog vanjskog duga. Unatoč usporavanju rasta inozemne zaduženosti, zbog kontrakcije gospodarstva povećat će se udio duga u BDP-u, koji bi u 2010. mogao dosegnuti 100 posto.