Gospodarski kriminalci u Hrvatskoj lani su prijavljeni za ukupnu materijalnu štetu od 1,61 milijardu kuna, podatak je koji iz izvješća Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) pripremljenog za Hrvatski Sabor.

Pritom se čak 568,5 milijuna kuna štete odnosi na korupcijska kaznena djela - ponajprije zlouporabu položaja i ovlasti na koju otpada polovica prijava u ovoj skupini kaznenih djela, a zatim sklapanje štetnog ugovora, primanje i davanje mita, zlouporabu obavljanja dužnosti državne vlasti i drugih. Inače, lani je prijavljeno 825 korupcijskih kaznenih djela. Ohrabrujuće je što je to ipak desetak posto manje nego u 2011. godini, a i broj počinitelja ovih djela smanjio se za 22 posto.

Od navedenih 1,61 milijardu kuna štete od gospodarskog kriminaliteta više od 900 milijuna kuna odnosi na područje Zagreba i Zagrebačke županije. Po vrijednosti počinjene štete na drugom je mjestu Istarska županija (118,8 milijuna kuna), na trećem Splitsko-dalmatinska (118 milijuna kune), a na posljednjem s manje od milijun kuna štete je Ličko-senjska županija.

Inače, u 2012. godini u Hrvatskoj je prijavljeno ukupno 5.994 kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta (kojih u MUP-ovu izvješću ima čak 51 vrsta), što je 18 posto manje nego godinu prije kada ih je bilo 7.309, pa proizlazi da je gospodarski kriminalitet u padu barem kad je riječ o broju ukupnih prijava. Inače, od navedenog broja ukupnih prijava razriješeno ih je 5.930.

Gotovo četvrtina ukupnog broja prijavljenih gospodarskih kaznenih djela odnosi se na zagrebačko područje.

Za gospodarski kriminal lani je u Hrvatskoj prijavljeno ukupno 290 pravnih i 2.148 fizičkih osoba, od čega 1.650 muških i 498 ženskih, ali i 5 maloljetnika.

Gospodarskim kaznenim djelima u prošloj je godini, kako se navodi u izvješću, oštećeno 2.711 pravnih i 1.139 fizičkih osoba. Među oštećenim fizičkim osobama više je žena - 592 u odnosu na 547 muškaraca.

Promatrano po vrstama kaznenih djela, od ukupnog broja prijava njih gotovo šestina, odnosno 1.003 odnosi se na krivotvorenje službene isprave, koje je u odnosu na prethodnu godinu poraslo 4,6 posto.

Zlouporaba položaja i ovlasti je s prvog mjesta po broju prijava u 2011. (ukupno 1.245), pala na drugo koje čvrsto drži sa 769 prijavljenih kaznenih djela.

Potom slijede računalne prijevare sa 505 prijavljenih djela, što je 26 posto manje nego godinu prije, ali je još uvijek riječ o velikoj brojci. Računalne prijevare najučestalije su djelo visokotehnološkog kriminaliteta, napominju iz MUP-a. Također navode da je računalne prijevare lani počinilo 57 osoba, te da je u odnosu na 2011. broj osumnjičenih osoba manji za 44,7 posto. Računalnim prijevarama lani je oštećeno 477 osoba.

Na četvrtom su mjestu po broju prijava su prijevare u gospodarskom poslovanju, ukupno 491 ili 28,6 posto manje nego godinu prije. Peto mjesto drži zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju s ukupno 445 prijava ili 10,5 posto manje nego u 2011.

Evo još nekih trendova u gospodarskom kriminalitetu:

Lani je za više od 70 posto povećan broj prijava za kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada kojih je bilo ukupno 123.
Broj prijava za lihvarske ugovore porastao je u godinu dana za gotovo 118 posto, na 61. Vezano za učestale pojave sklapanja lihvarskih ugovora, protuzakonitih kredita i zajmova iz MUP-a napominju kako je njihov porast posljedica gospodarske krize i kreditne nesposobnosti hrvatskih građana da pravo na kredit ostvare kod financijskih institucija, prije svega banaka, ali i neujednačenosti zakonskih
propisa kojima se uređuje pravo na pružanje financijskih usluga.

Lani je zabilježeno i osam prijava za protuzakonitu isplatu i naplatu, dok je godinu prije bila samo jedna.

U 2012. su zabilježene i 253 prijave za nedozvoljenu uporabu autorskog djela, što je porast od skoro 32 posto.
Za više od 36 posto, na 188, porastao je broj prijava za povredu prava industrijskog vlasništva i neovlaštene uporabe tuđe tvrtke.
Broj prijava za primanje mita porastao je 7,7 posto na 196, a za davanje mita čak 70,6 posto na 203.
Za primanje mita u gospodarskom poslovanju bile su četiri prijave, isto kao i godinu prije, dok je broj prijava za davanje mita u gospodarskom poslovanju povećan sa jedne na četiri.
Prijava za prijevaru u službi bilo je 48 ili 23 posto više nego godinu prije.

S druge strane, lani je u odnosu na prethodnu godinu broj prijava za pranje novca smanjen sa 29 na samo dvije. Za pranje novca lani su osumnjičene tri osobe.

U 2012. je također prepolovljen broj prijava za utaju poreza i drugih davanja kojih je u 2012. bila 31.
Zabilježeno je i 47 prijava za pogodovanje vjerovnika, što je 32 posto manje nego u 2011.
Za nesavjestan rad u službi bilo je 12 prijava, smanjenje od 57 posto. Za protuzakonito posredovanje lani je bila samo jedna prijava, u odnosu na čak 122 prijave u 2011. godini. Broj prijavljenih pronevjera u godinu dana pao je za 32 posto na 349.

Kad je pak riječ o sivoj ekonomiji, iz MUP-a navode da je lani u ovom području zabilježeno 940 kaznenih djela što je na godišnjoj razini porast od 42 posto.

Prema MUP-ovoj evidenciji najčešći pojavni oblici sive ekonomije u Hrvatskoj su prodaja robe na crno (bez prateće dokumentacije), nezakonito zapošljavanje (rad na crno), fiktivna dokumentacija o izvozu, uvozu, provozu robe, krijumčarenje (tzv. visokotarifnih ili trošarinskih roba - nafte, cigarete i slično, ali i voća, povrća, mesa, žive stoke i drugog). Tu je zatim protupravna eksploatacija rudnog blaga, nezakonito obavljanje djelatnosti bez upisa u trgovački ili obrtni registar, neevidentiranje poslovnih aktivnosti u poslovnim knjigama, neizdavanje računa za obavljenu uslugu, neprijavljivanje iznajmljivanja kuća, apartmana, stanova, poslovnih prostora te drugi oblici izbjegavanja plaćanja javnih davanja (poreza, carine, doprinosa).