U hrvatske morske luke u 2025. je prispjelo 352,5 tisuća brodova ili 0,7 posto više nego 2024., dok su s 36,1 milijunom putnika u blagom minusu od 0,3 posto, a s ukupnim prometom robe u blagom plusu, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Promet robe u morskim lukama u 2025. godini dosegnuo je 21 milijun tona što je 0,4 posto više nego 2024., čemu je pridonio porast tog prometa u četvrtom tromjesečju 2025. od 4,4 posto, na 5,1 milijun tona, najviše zbog, kako kažu iz DZS, porasta prometa robe u kontejnerima, dok je promet tekućeg tereta i suhe rasute robe bio manji.

Među pet luka koje ostvaruju 91 posto ukupnog prometa robe u morskim lukama, luka Rijeka je u četvrtom tromjesečju 2025. ostvarila najveći promet robe, od 1,4 milijuna tona i najveći porast od 31 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2024. Slijedi luka Omišalj sa 1,2 milijuna prometa robe ili 13,6 posto manje, zatim Ploče sa velikim porastom prometa od 25,1 posto, sa 775,4 tisuće tona, dok su luke Split i Bakar imale manji promet robe, za 11,6 i 10,2 posto.

Za razliku od robe, brodova i putnika je u morskim lukama u četvrtom tromjesečju 2025. bilo manje nego u istom 2024., odnosno brodova je u te luke prispjelo oko 61,3 tisuće ili 2,2 posto manje, a isti (negativni) postotak imaju i s 4,7 milijuna putnika koji su se ukrcali/iskrcali s brodova.

Putnika je u četvrtom tromjesečju 2025. bilo najviše u luci Split, više od 813 tisuća, ali je time jedina među prvih pet u minusu u odnosu na isto razdoblje 2024. Ostale u prvih pet su imale poraste, ali sa znatno manje putnika od Splita, primjerice druga je luka Zadar sa njih oko 490 tisuća, treća luka Dubrovnik sa oko 389 tisuća, pa Preko na Ugljanu, Supetar na Braču itd.

Četvrto tromjesečje je u ukupnim fizičkim rezultatima morskih luka jedno od najslabijih u godini, pa je tako i u 2025. u ukupnom prometu putnika imalo udjel od 13 posto, a u godišnjem broju prispjelih brodova od 17 posto, dok je u ukupnom prometu robe udjel nešto ′jači′ ili iznad 24 posto.