RIJEKA - Prema zadnjem revidiranom prijedlogu za monetizaciju hrvatskih autocesta, koji bi se sutra trebao naći na užem kabinetu hrvatske Vlade, sasvim je izvjesno kako će biti usvojena odluka o raspisivanju međunarodnog natječaja za koncesioniranje ukupno 1.024 kilometara autocesta u Hrvatskoj.

Službeno bi odluka o natječaju trebala uslijediti idućeg tjedna na sjednici Vlade i to bi trebao biti početak dugotrajne i komplicirane procedure u kojoj bi najranije sredinom naredne godine mogao biti odabran najbolji ponuditelj, piše Novi list.

Na najzanimljivije pitanje koliko će trajati koncesija i kakva ponuda može biti prihvatljiva mišljenje je u svom elaboratu ponudio savjetnik za monetizaciju, Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss Rechtsanwälte, koji je analizirao tri različita modela monetizacije, te kao najboljim ocijenio i preporučio upravo koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.

Koncesijska naknada procijenjena je u rasponu od 2,4 do 2,9 milijardi eura za trajanje koncesije od 40 godina, odnosno do 3,2 milijarde eura za maksimalno razdoblje koncesije od 50 godina, iznos plativ nakon sklapanja ugovora o koncesiji. Savjetnici hrvatske Vlade naznačili su kako bi to bila uvjerljivo najveća investicija u Hrvatskoj u njezinoj povijesti.

Hoće li se ona dogoditi ili ne teško je predvidjeti unatoč čvrstoj namjeri aktualne Vlade da krene u natječaj. Isti izvjesno neće biti dočekan sa odobravanjem u dobrom dijelu hrvatske javnosti, koja će ove jeseni biti pozvana na referendum protiv monetizacije. Taj referendum planiraju organizirati u Nezavisnom cestarskom sindikatu, gdje na tom pitanju okupljaju sve zainteresirane udruge civilnog društva.

Među važnije odredbe budućeg koncesijskog ugovora svakako spada i obveza koncesionara da u razdoblju od 5 godina zadrži sve djelatnike. Također se napominje kako bi dio ugovora trebale biti i dionice u gradnji u dužini od 30 kilometara, što se u najvećem dijelu odnosi na autocestu do Ploča, čija izgradnja traje. Tako bi ukupno bila riječ o 1.054 kilometara autocesta, odnosno sve dionice u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb. Također se predlaže uvrštenje obveze izgradnje dodatnih prometnih traka na najprometnijoj autocesti od Zagreba do Karlovca, gdje se ranije već spominjala potreba gradnje dviju dodatnih prometnih traka.

Posebno osjetljiv segment ugovora svakako će biti pitanje visine cestarine i garancije prometa. Intencija je vezati cestarine uz index inflacije, ali isto tako dogovoriti poseban regulatorni model, jer se ne želi dopustiti jednak postotni rast cestarine i inflacije.

Kao važno načelo stoji da regulacija cestarina treba biti na socijalno prihvatljivoj razini, dok je otvorena i opcija uvođenja tzv. zimskih i ljetnih cestarina. Dosta pitanja u tom segmentu tek treba precizno utvrditi, te ostaje vidjeti kakav će model, prava i obveze biti dogovorene. Garancija prometa je također segment za pregovore, ali načelno je hrvatskoj strani takva garancija neprihvatljiva izuzev u slučaju dramatičnog pada prometa, koji se ipak ne očekuje. No, s druge strane bi se nastojalo pregovarati i o dodatnom prihodu za Hrvatsku ako bi se dogodio unutar jedne godine bitno veći skok prometa.

Također je važno napomenuti kako koncesionar ne bi bio oslobođen PDV-a.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić naglašava kako će se nastojati čvrsto unaprijed odrediti gotovo sve odredbe budućeg koncesijskog ugovora, te dodaje kako su najvažniji ciljevi monetizacije ostvarivanje prihoda i smanjenje javnog duga, povećanje efikasnosti u upravljanju i održavanju, te omogućavanje da trošarina od 60 lipa po litri goriva bude preusmjerena na Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste.

- Mi smo sada najpotentnija zemlja u Europi za ulaganje u prometnu infrastrukturu, gotovo nemamo konkurenciju, jer model nitko nije pripremio osim nas, a tek se spremaju Slovenci i još neke druge zemlje. O tome treba voditi računa. Možemo li odbiti monetizaciju autocesta? Da nije stanje državnog proračuna takvo kakvo jest možda bi mogli razmišljati o tome. Ovako će nam eksplodirati javni dug, jer nećemo zadovoljiti europske kriterije, gdje ćemo morati po novoj kvalifikaciji prikazati HAC i ARZ. Monetizacijom možemo smanjiti za 2,8 do 3,2 milijardi eura izloženost RH. Objektivna je korist i što bismo na dugi rok dobili velikog i jakog investitora, koji će tako svima poručiti da je u Hrvatskoj klima povoljna za ulaganje. Pritom naglašavam da ovo nije nikakva prodaja, jer infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu. Ni konačna odluka neće biti sada donesena, jer tek idemo u postupak natjecanja. Ako nećemo biti zadovoljni s visinom naknade za koncesiju onda nećemo ni potpisati ugovor i morat ćemo se okrenuti nekim drugim, težim i bolnijim rješenjima. Svakako ne mislimo pristajati na bilo kakve uvjete i pravo upravljanja dati ispod realne vrijednosti, naglašava Hajdaš Dončić.