Čak 78 posto hrvatskih radnika doživjelo je ′burnout′, odnosno sindrom izgaranja, dok polovica zaposlenih nikada ne uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji zbog stresa, neki su od rezultata istraživanja koje je u utorak objavio portal Moj Posao.

Istraživanje o tome koliko su građani izloženi stresu na radnom mjestu, kako ga osjećaju i nose s njim, na više od 1.000 sudionika provela je Alma Career Croatia, međunarodna tvrtke koja upravlja portalom MojPosao.

Prema rezultatima, čak 61 posto zaposlenih navelo je da stres često osjeća, kod trećine ispitanika (31 posto) on je stalno prisutan, dok je svega osam posto zaposlenih istaknulo da ga rijetko doživljava.

"U usporedbi s istim istraživanjem iz 2022. godine, ovogodišnji rezultati pokazali su zabrinjavajući porast razine stresa na radnim mjestima", navodi se u priopćenju. Naime, prije tri godine 55 posto radnika je izjavilo da često osjeća stres, 28 posto da je on prisutan neprestano, dok je 12 posto zaposlenih tada reklo da stres doživljava rijetko.

Istraživanje je pokazalo i kako su stresu najviše izloženi radnici mlađi od 25 godina, među kojima je 73 posto navelo da često osjećaju stres.

U skupini od 26 do 30 godina taj udio iznosi 61 posto, dok se kod onih u dobi od 31 do 40 i 41 do 50 godina zadržava na 63 posto. Najmanje ga prijavljuju radnici stariji od 58 godina, njih 58 posto.

Razlike među spolovima gotovo da nema pa je tako 63 posto muškaraca i 62 posto žena reklo da često doživljava stres na radnom mjestu.

Stres dovodi do pada produktivnosti

Kod većine zaposlenih koji osjećaju stres na radnom mjestu, on se najčešće manifestira kroz gubitak motivacije i osjećaj iscrpljenosti, što je navelo čak 82 posto ispitanika.

Više od polovice radnika (52 posto) priznaje da stres dovodi do pada koncentracije i smanjene produktivnosti, dok 38 posto zaposlenih zbog njega osjeća nezadovoljstvo u svim aspektima posla. Trećina ispitanika (32 posto) postaje ravnodušna prema odlascima na posao i obavljanju radnih zadataka, a kod gotovo četvrtine (24 posto) stres dovodi i do narušavanja odnosa s kolegama.

Rezultati istraživanja su pokazali i kako se posljedice stresa ne zaustavljaju na radnom mjestu već postaju vidljive i u privatnoj sferi. Čak 85 posto ispitanika kući se vraća iscrpljeno, bez energije za aktivnosti izvan posla, a 60 posto ih je priznalo da odustaju od hobija i slobodnih aktivnosti. Gotovo polovica (46 posto) zbog stresa ima poteškoće sa spavanjem.

Preopterećenost poslom ključni izvor stresa

Čak 78 posto ispitanika priznalo je da su barem jednom prošli kroz fazu potpune fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu.

Unatoč tome, polovica zaposlenih (51 posto) nikada ne uzima bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor zbog stresa ili iscrpljenosti, 32 posto to čini rijetko, dok se samo 15 posto odlučuje na takav korak nekoliko puta godišnje.

Kada je riječ o konkretnim izvorima stresa, na vrhu ljestvice nalazi se prevelika količina zadataka koju treba obaviti (60 posto) te nedostatak podrške nadređenih (48 posto).

Za gotovo polovicu zaposlenih (47 posto) stres proizlazi iz samog radnog okruženja i odnosa s kolegama. Neravnoteža između privatnog i poslovnog života muči 36 posto ispitanika, a rad vikendom predstavlja izazov za 24 posto njih. Trećina zaposlenih ističe i problem nedostatnih resursa te neadekvatnih uvjeta rada, što dodatno pojačava svakodnevni pritisak.

Prema istraživanju, gotovo polovica zaposlenih (49 posto) olakšanje pronalazi u razgovoru s prijateljima ili članovima obitelji, dok petina (19 posto) poseže za redovitom tjelovježbom.

Slobodne dane zbog stresa uzima 13 posto ispitanika, a njih isto toliko odlučuje se potražiti stručnu pomoć terapeuta ili savjetnika.

Žene su sklonije otvoreno razgovarati o stresu (54 posto prema 37 posto muškaraca), ali i potražiti profesionalnu podršku (13 posto naspram 8 posto).

Na pitanje kako bi se razina stresa u radnim okolinama mogla smanjiti, ispitanici najčešće ističu pravilniju raspodjelu radnih zadataka (61 posto). Polovica vjeruje da bi poboljšanje uvjeta rada i bolja komunikacija s nadređenima značajno pomogli, dok 37 posto rješenje vidi u češćem korištenju godišnjeg odmora, kao i ulaganju u mentalno zdravlje zaposlenika.