U prvih šest mjeseci ove godine agencija Fitch Ratings smanjila je kreditne rejtinge 15 država, pa bi u cijeloj ovoj godini broj degradacija državnih rejtinga mogao dosegnuti rekordne razine, a hoće li se u toj skupini naći i Hrvatska, bit će poznato uskoro.

U dosad rekordnoj 2011. godini Fitch je smanjio rejtinge 20 država, a kako trenutačno rejtinzi 22 države imaju negativne izglede, taj bi rekord u ovoj godini mogao biti prebačen, naveo je nedavno Fitch u svom polugodišnjem izvješću.

Fitch pojašnjava da je velik broj degradacija rejtinga u ovoj godini posljedica niskih cijena sirovina, zbog čega su pod pritiskom rejtinzi onih zemalja u razvoju čija gospodarstva znatno ovise o izvozu sirovina.

Fitch je u prvom polugodištu smanjio rejtinge ili izglede sedam od 10 zemalja u razvoju koja najviše ovise o cijenama sirovina.

U izvješću upozorava i na moguće negativne posljedice odluke Britanaca o napuštanju Europske unije, zbog čega je već smanjio kreditni rejting Britanije, kao i procjene rasta njezinog gospodarstva.

Hoće li se politička nestabilnost u Europskoj uniji negativno odraziti i na rejtinge drugih zemalja članica Unije, ostaje za vidjeti, zaključuje Fitch u polugodišnjem izvješću.

U srpnju odluke o hrvatskom rejtingu

Hrvatskoj je, pak, Fitch u siječnju potvrdio dosadašnji dugoročni kreditni rejting u stranoj valuti na ′BB′ te zadržao negativne izglede.

Hoće li Hrvatska zadržati taj rejting, bit će poznato 29. srpnja, kada bi Fitch trebao objaviti novu analizu gospodarske i financijske situacije u zemlji.

I preostale dvije vodeće svjetske rejting agencije - Moody′s i Standard&Poor′s - drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, također s negativnim izgledima.

One bi, pak, svoje osvrte na situaciju u hrvatskom gospodarstvu i javnim financijama trebale objaviti 15. srpnja.

U siječnju je S&P ostavio dugoročni rejting Hrvatske nepromijenjen na ′BB′, dok je Moody′s u ožujku već smanjio rejting za jedan stupanj, na ′Ba2′, zbog, kako je poručio, visokog javnog duga i nastavka slabih izgleda za gospodarski rast.

U međuvremenu, gospodarski su se pokazatelji poboljšali, pa je u prvom tromjesečju hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao 2,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego što je gospodarstvo poraslo u prošloj godini.

Isto tako, u prvom je tromjesečju javni dug Hrvatske pao za 4,7 milijardi kuna, na 288,3 milijarde kuna, što predstavlja prvi pad javnog duga na godišnjoj razini od 1999. Pritom je njegov udjel u BDP-u smanjen s 86,7 posto na kraju prošle godine na 85,8 posto na kraju prvoga kvartala ove godine.

Međutim, u međuvremenu je Vlada premijera Tihomira Oreškovića pala, dok je Hrvatski sabor raspušten, pa će biti provedeni novi parlamentarni izbori.

Ovih je dana tehnički ministar financija Zdravko Marić kazao da ekonomski fundamenti idu u korist Hrvatskoj, ali da agencije naglasak daju i na političku situaciju.

"Ekonomski fundamenti, dakle gospodarski oporavak, prije svega stanje u javnim financijama, gdje smo pokazali i domaćoj i međunarodnoj javnosti da itekako odgovorno upravljamo javnim dugom te recentni primjeri naših aktivnosti na međunarodnim i domaćim tržištima, govore nam u prilog. Dakle, možemo reći kako ima jako puno argumenta i razloga u obranu kreditnog rejtinga. U isto vrijeme, kreditne rejting agencije stavljaju određeni naglasak i na političku stabilnost tako da sigurno i u tom dijelu očekujemo da će nešto reći. No, pričekajmo petak za konačnu odluku", kazao je Marić.