ako je najgore razdoblje krize prošlo, Hrvatska još nije pronašla put prema ekonomskom rastu. Da bi ga ponovno potaknula, treba se osloniti na novi model rasta jer je doba jeftinog financiranja prošlo, a bilance treba popraviti.

Uz ponovljeno priznanje vlastima što su dosadašnju krizu prebrodile bez potpore MMF-a, Age Bakker, izvršni direktor Međunarodnoga monetarnog fonda zadužen (među ostalim) za Hrvatsku, istaknuo je to u osvrtu u Večernjem listu. Sažimajući glavne preporuke iz zaključnog izvješća, neke je ocjene i savjete MMF-a iznio i nešto preciznije. Radi snažnijeg i održivijeg rasta u budućnosti, kaže, Hrvatska treba bolje organizirati svoj veliki javni sektor i osigurati više prostora privatnom sektoru i povećanju konkurentnosti gospodarstva. "Naglasak treba staviti na izvoz, a ne na uvoz. Hrvatska to treba postići u uvjetima postojećega stabilnog tečajnog režima koji joj je omogućio očuvanje gospodarske i financijske stabilnosti", smatra Bakker, ističući da vlasti trebaju postrožiti fiskalnu politiku, što danas rade i u drugim europskim zemljama. U tom kontekstu MMF je hrvatskoj Vladi savjetovao da do 2014. uravnoteži proračun, a "kako su porezne stope u Hrvatskoj već visoke u odnosu na zemlje koje konkuriraju Hrvatskoj, fiskalne prilagodbe ponajprije treba ostvariti mjerama na rashodnoj strani". Uz politička suprotstavljanja "bit će važno smanjiti masu plaća u javnom sektoru i subvencije javnim poduzećima, racionalizirati izdatke za mirovine i zdravstvo te bolje usmjeriti izdatke za socijalnu skrb. Usto za bolju konkurentnost treba veća fleksibilnost tržišta rada. Ova kriza tako pruža i mogućnost za odlučujući napredak uoči i nakon ulaska u EU. "Prilagodbu neće biti jednostavno ostvariti, ali odgađanjem će se neizbježna buduća prilagodba samo učiniti još bolnijom", zaključuje Bakker.