Međunarodni monetarni fond jučer je pohvalio hrvatske vlasti za "vještu navigaciju gospodarstvom kroz globalnu financijsku i gospodarsku krizu", te pozdravio provedbu reformi u okviru vladinog programa gospodarskog oporavka, ocijenivši da će one učvrstiti povjerenje tržišta i pomoći Hrvatskoj da ojačana uđe u Europsku uniju.

"Izvršni odbor MMF-a pohvalio je vlasti za vještu navigaciju gospodarstvom kroz globalnu financijsku i gospodarsku krizu, jer su njihove brze intervencije pomogle u očuvanju financijske stabilnosti, obuzdavanju fiskalnog deficita, te zadržavanju povjerenja ulagača i pristupa međunarodnim tržištima kapitala", navodi se u priopćenju sa sastanka Izvršnog odbora MMF-a, koji je u ponedjeljak zaključio konzultacije o Članku IV s Hrvatskom.

Riječ je o redovitoj bilateralnoj raspravi o gospodarskom razvoju i politici, kakvu MMF jednom godišnje provodi sa svim zemljama članicama.

U zaključcima Izvršnog odbora MMF-a navodi se da je globalna kriza znatno utjecala na hrvatsko gospodarstvo, ograničivši priljev kapitala, donoseći pad izvoza, otežano kreditiranje na domaćem tržištu, realni pad BDP od 5,8 posto u 2009. i oštar rast nezaposlenosti na 17 posto.

Gospodarske aktivnosti opadale su i početkom 2010., dok se postupni povratak pozitivnog rasta očekuje u drugoj polovici 2010. MMF za 2010. Hrvatskoj predviđa nulti rast, a za 2011. dva posto.

MMF je pohvalio brz odgovor vlasti na krizu, posebno Hrvatsku narodnu banku, koja je uz odgovarajuće mjere riješila probleme likvidnosti u bankarskom sektoru u 2009. Također se ističu snažne fiskalne mjere u 2009. za nadoknadu opalih prihoda i zadržavanja proračunskog manjka u financijski održivim razinama.

Harač pomogao
Fond navodi da su u Hrvatskoj donesena tri dodatna proračuna i brojne kratkoročne mjere sa smanjenjem izdataka, zamrzavanjem plaća i mirovina, povećanje stope PDV-a i uvođenje privremenog "poreza solidarnosti" na dohotke i mirovine. Ocjenjuje se da su te mjere pomogle, iako se proračunski manjak povećao na četiri posto BDP-a, a javni dug narastao na 50 posto BDP-a.

Direktori MMF ističu da "početni oporavak prate znatni rizici" s obzirom na nesigurne globalne izglede, neizgrađena regionalna financijska tržišta, te značajne domaće gospodarske slabosti.

"Dobro usredotočena srednjoročna fiskalna konsolidacija i ambiciozne strukturne reforme bit će potrebne kako bi se povećala konkurentnost i privukla ulaganja, što može donijeti čvršći i uravnotežen rast", naglašava se u zaključcima Izvršnog odbora MMF-a.

Vanjski dug 99,9 posto BDP-a
Direktori MMF-a navode kako je glavni teret na fiskalnoj politici, s obzirom na stabilnu tečajnu stopu kune. Oni su se suglasili da ciklično uravnoteženi proračun osigurava nužan politički prostor i održivost duga. Ukupan vanjski dug Hrvatske, prema MMF-u bi u ovoj godini trebao doseći 99,9 posto BDP-a.

Fiskalne prilagodbe, po mišljenju Izvršnog odbora, najbolje je postići kroz "ograničenje potrošnje, uključujući smanjenje plaća u javnom sektoru, racionalizaciju izdataka za mirovine i zdravstvo, te bolju usmjerenost troškova socijalne pomoći".

"Treba previdjeti i smanjenje poreza"
Direktori MMF-a pozdravili su uključenje mnogih od tih mjera u vladin program gospodarskog oporavka, uz preporuku da u "reformi potrošnje treba previdjeti i smanjenje poreza".

Izvršni odbor također je ocijenio da zadržavanje stabilne tečajne stope kune, pruža primjerno uporište s obzirom na nestabilnost tržišta i visoku financijsku euroizaciju.

Direktori su naglasili važnost "strukturnih reformi radi jačanja konkurentnosti, uključujući uklanjanje neučinkvitosti na tržištu rada i poslovnom okruženju, te vođenje primjerenih politika prihoda i plaća kako bi se postigla unutarnja prilagodba gospodarstva".

Oni su preporučili veću fleksibilnost u politici zapošljavanja i socijalnih beneficija, kako bi se uklonili nepovoljni poticaji za zapošljavanje.

Za poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj, preporučili su nastavak privatizacije, ograničenje parafiskalnih nameta i pojednostavljenje uvjeta za pokretanje poduzeća.

Direktori MMF-a pozdravili su nedavno "pokretanje reformi u mnogim od tih područja u okviru programa gospodarskog oporavka, ističući da će brza i puna provedba programa pridonijeti jačanju povjerenja tržišta i pomoći Hrvatskoj da uđe u EU s pozicije snage".

Izvršni odbor MMF-a pozvao je na zadržavanje budnosti u monetarnoj i fiskalnoj politici, jer banke ostaju ranjive na rizike kredita i likvidnosti. Umjereno ublažavanje monetarne politike smatraju primjerenim, ali upozoravaju protiv daljeg ublažavanja zbog nesigurnih financijskih izgleda.

Također su preporučili bliski nadzor nad kvalitetom zajmova izdanih uz mjere pomoći u kreditiranju. Direktori MMF-a izrazili su zabrinutost zbog refinaciranja javnih banaka iz fonda za osiguranje depozita.