U financijskoj krizi su središnje banke tržište preplavile novcem. Stručnjaci se zato pribojavaju rasta cijena ako središnje banke uskoro ne "zavrnu slavinu". MMF pak drži veću inflaciju prihvatljivom.

Glavni ekonomist Međunarodnog monetarnog fonda Olivier Blanchard izazvao je nelagodu i ljutnju u stručnim krugovima. U svom memorandumu pod naslovom Rethinking macroeconomic policy središnjim bankama zapadnog svijeta predlaže da odustanu od cilja da inflaciju ograniče na dva posto i umjesto toga se pomire s dvostruko većom inflacijom.

Blanchard smatra da dva posto veća inflacija ne bi za neko nacionalno gospodarstvo donosila puno veće troškove. Ali, da bi najavom veće inflacije kamate automatski porasle. I da bi središnje banke u budućim financijskim krizama imale veći manevarski prostor za snižavanje kamata.

Tu ideju ne smatra dobrom glavni ekonomist Deutsche banke, Thomas Mayer: "Dva su razloga koje Olivier Blanchard i njegov suautor navode u tom papiru. Prvo, da je novčarska politika bespomoćna, ako kamate spadnu na nulu. I drugo, da inflacija od četiri posto ne bi izazvala veće ukupne troškove nego inflacija od dva posto. Obje pretpostavke se mora dovesti u pitanje".

Dosad troškovi veće inflacije nisu temeljito analizirani. A nije točno da središnje banke nemaju nikakvih mogućnosti ako su kamate na nuli, kaže Mayer. "Razvitak prošle godine je pokazao da novčarska politika još uvijek ima mogućnosti djelovanja i kad su kamate gotovo jednake nuli. Ona se još uvijek može izravnim unošenjem novca i kreditima gospodarstvu boriti protiv recesije".

I Christian Kastrop iz saveznog ministarstva financija protivi se olakom odustajanju od cilja ograničavanja inflacije na dva posto. "Mislim da je niska inflacija osnova dobrog razvitka realnoga gospodarstva i bio bih krajnje oprezan kad bih i naslutiti dao da se neizmjerne troškove krize, visoko državno zaduženje u brojnim zemljama želi riješiti inflacijom tih dugova".

Neki financijskim političarima bi možda bilo draže kad bi se vrijednost dugova tijekom godine stalno smanjivala. Ali, cijena za to bi bila previsoka, smatra Kastrop. Ako bi se inflacija povećala i iznosila četiri, pet posto, kao krajem 70-ih i početkom 80-ih godina, to ne bi koristilo gospodarstvu kao što mu nije koristilo ni tada, kaže Kasstrop. "Tada smo kao rezultat u mnogim zemljama imali stagnaciju i inflaciju i mislim da to nije scenarij koji želimo", smatra Kastrop.

I šef njemačke Savezne banke Axel Weber prijedlog MMF-a drži "krajnje neodgovornim i štetnim". Smatra da se time potkopava teško stečena vjerodostojnost novčarske politike.