Nakon što je i Italija najavila uvođenje dodatnog jednokratnog poreza na dobit banaka, Ministarstvo financija kazalo je za Hinu u srijedu da analizira situaciju te da razmatra niz mjera iz područja porezne politike.

Odgovarajući na upit Hine o tome razmišlja li se, po uzoru na Španjolsku, Mađarsku i Italiju, koje su uvele ili najavile porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora, o sličnim mjerama u Hrvatskoj, iz Ministarstva financija su istaknuli da unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja, potiču raspravu u odnosu na posljedice koje su uslijedile nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava.

U prvom redu, pojašnjavaju iz Ministarstva, to je vezano za povećanje tzv. deposit facility rate tj. stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, a što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini.

Iako takva monetarna politika i donesene odluke pozitivno utječu na snižavanje inflacije, ističu iz Ministarstva, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune, dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače.

"Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana", poručili su iz Ministarstva financija.

Podsjetimo, talijanska vlada jučer je donijela odluku da će dodatno jednokratno oporezovati prekomjerne dobiti banaka po stopi od 40 posto, iz čega će financirati smanjivanje poreza i poduprijeti one koji uzimaju kredit za kupnju prvog doma. Naknadno, talijansko ministarstvo financija ublažilo je svoj stav oko tog poreza, čija je iznenadna najava izazvala velike rasprodaje dionica banaka na burzama, te je navelo da će iznos tog poreza koje će banke plaćati biti ograničen na 0,1 posto vrijednosti imovine svake pojedine banke.

Ranije su već neke EU članice uvele takav porez, među ostalima Španjolska i Mađarska. Potonja je defiinirala i da banke mogu umanjiti i do 50 posto svoju poreznu obvezu glede tog jednokratnog poreza ako povećaju kupnje državnih obveznica.